Školstvo | ![]() |
WEB izvori znanja | ![]() |
| • Wikipedia HR |
| • Lektira On-Line |
| • Suradnici u učenju |
| • Virtualna učionica |
| • Net u školi |
| • Edukacija.net |
| • Medicinski leksikon |
Časopisi on-line | ![]() |
| • Drvo znanja |
| • Enter |
| • Geografija |
| • VIDI |
Dnevne vijesti | ![]() |
Slobodno vrijeme | ![]() |
| • Šah online |
| • Igralište |
Ostalo | ![]() |

ZANIMANJA I UPITNIK SKLONOSTI PREMA ODREĐENOM ZANIMANJU
Ako ne znate koja sve zanimanja postoje, na ovom ih linku možete provjeriti i proučiti.
Dragi učenici, na ovom linku možete orijentacijski preispitati svoje sklonosti prema određenom zanimanju.
IZVOR:http://os-pavao-belas.skole.hr; MRAV.FFZG.HR
:: opširnije ::POPIS SREDNJIH ŠKOLA U GRADU ZAGREBU
DISKRIMINACIJA I SVE O NJOJ
Jane Elliott, nekadašnja osnovnoškolska učiteljica u Iowi, 1968. godine provela je eksperiment u svom razredu „trećaša“, koji se do danas smatra jednako kontroverznim koliko i značajnim. Potaknuta ubojstvom Martina Luthera Kinga Jr., diskriminirajućim izjavama novinara prilikom izvještavanja o tom događaju, te općom nezainteresiranošću ostatka školskog osoblja za isti događaj, osmislila je kako se, barem u vlastitom razredu, boriti s rasizmom.
Jane Elliott podijelila je 28 učenika jednog trećeg razreda u dvije skupine, ovisno o boji njihovih očiju. Iznijela im je izmišljeni „znanstveni“ dokaz o tome zašto su ljudi plave boje očiju superiorniji u odnosu na ljude smeđe boje očiju, te u skladu s time donijela pravila koja će se od tog trena provoditi u razredu. Plavookim učenicima, primjerice, nije dozvoljeno tražiti drugu porciju tijekom užine. Plavookim učenicima nije dozvoljeno piti vodu u razredu izravno iz slavine; morali su koristiti plastične čaše. Smeđookim učenicima dozvoljeno je dodatnih 5 minuta odmora, tijekom kojih su plavooki učenici morali biti u razredu. Smeđooki učenici hvaljeni su kao marljivi, pažljivi, pouzdani i iskreni, dok su plavooki učenici okarakterizirani kao nedovoljno inteligentni, nesposobni, lijeni i nepošteni. Smeđooki učenici su ohrabrivani u radu. Smeđookim učenicima sugerirano je da se ne druže s plavookim učenicima, čak i ako su prethodno bili prijatelji. Plavookim učenicima dodijeljene su trake koje su morali nositi oko ruke, kako bi ih se na prvi pogled moglo razlikovati od smeđookih.
Ukratko, pravila su jasno diskriminirala plavooke učenike, a favorizirala smeđooke. Učenici su prihvatili pravila i uskoro su smeđooki učenici omalovažavali plavooke. Razred je bio podijeljen. Inače uspješni plavooki učenici sada su nailazili na probleme s čitanjem i matematičkim zadacima, a suprotan trend uočen je kod smeđookih učenika – njihova se izvedba poboljšala (prisjetite se Pigmalionovog efekta opisanog u članku „Uspjeh u školi“).
Počele su se javljati intenzivne emocionalne reakcije od strane diskriminiranih učenika – plač, agresija, povučenost. Toga petka, plave su oči bile zadnje što su učenici željeli imati.
Prvog dana idućeg tjedna, Jane Elliott zamijenila je uloge dviju skupina učenika. Rekavši da je prilikom zadnjeg susreta pogriješila, uvela je pravila koja su diskriminirala smeđooke, a favorizirala plavooke učenike. Ista su se ponašanja javila kao u petak.
Međutim, ono što je Jane zamijetila bilo je sljedeće – plavooka su djeca pokazivala značajno manje zlobna ponašanja u usporedbi s ponašanjem smeđooke djece u situaciji kada su oni bili favorizirani. Zaključila je da su plavooki učenici uvidjeli kakve rezultate je ponašanje smeđookih prouzročilo, zbog čega nisu bili spremni ponoviti takvo ponašanje.
Na kraju dana, Jane je rekla učenicima da mogu skinuti poveze koje su imali oko ruke. Ono čemu je tada svjedočila, posebno ju je dirnulo – učenici su se međusobno grlili, neki smiješeći se, drugi plačući. Tada je objasnila učenicima svrhu vježbe koju su prošli.
Unatoč etičkim dilemama i kritikama potaknutim eksperimentom, te nekonzistentnosti rezultata istraživanja koja su pokušala utvrditi može li takva vježba doista dugoročno smanjiti predrasude, inačice ove vježbe postoje i danas, čak i za provođenje s odraslim osobama. Također, postoje i druge simulacije za provođenje u razredima, poput Gestapo Holokaust simulacije, s različitim svrhama.
Pouka koju je Jane izvukla iz svog eksperimenta bila je ta da je diskriminaciju moguće smanjiti ako osobe shvate kakav je osjećaj biti diskriminiranim. U ovom eksperimentu treba, između ostalog, uočiti i to da bilo što može biti osnova za diskriminaciju, pa i boja očiju. Pri tome je bitno da neki autoritet prida veću važnost ili pozitivnije vrednuje jednu skupinu u odnosu na drugu.
Ono što su u vrijeme Jane Elliott predstavljali Afroamerikanci, danas predstavljaju još neke manjinske grupe. Dok se velik broj recentnih znanstvenih članaka stranog porijekla bavi diskriminacijom LGBT osoba (akronim koji se odnosi na kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba), hrvatski mediji veću pozornost pridaju diskriminaciji Roma. Tako se mogu vidjeti naslovi internetskih članaka poput „Otac male Romkinje: ‘Govorili su joj da smrdi i da je glupa, završila je na psihijatriji’“ ili „Djevojke odbila primiti na praksu ‘jer su Ciganke’“.
Istraživanja pokazuju da su Romi marginalna skupina u hrvatskom društvu općenito, pa tako i u školi. Iako su učenici Romi formalno integrirani u škole, socijalna interakcija i komunikacija između njih i ne-romskih učenika nije potpuna i zadovoljavajuća. Osim tradicionalnih predrasuda, razlog tome je i starija životna dob učenika Roma, te njihovo drugačije životno iskustvo i egzistencijalni ciljevi. Neovisno o tome koja je skupina u pitanju, ono na što mediji i istraživanja pokušavaju skrenuti pažnju uglavnom su predrasude i diskriminacija.
Predrasude su unaprijed, a ne na temelju osobnog iskustva, stvoreni sudovi o nekome ili nečemu. Obično se termin „predrasuda“ koristi za negativan stav prema svim pripadnicima neke socijalne skupine (npr. religijske ili etničke skupine, različitim kategorijama osoba – invalidima, ženama, ovisnicima). Djelovanje pod utjecajem predrasuda, prema Allportu, vidljivo je u nekoliko stupnjeva – od najblažeg (ocrnjivanje, izbjegavanje, diskriminacija) do najtežeg (fizički napad, genocid).
Diskriminacija je, dakle, ponašanje usmjereno protiv pripadnika neke skupine, osporavanje njihove ravnopravnosti u svim oblicima socijalnog života. Osim diskriminacije na etničkoj osnovi ili na osnovi seksualne orijentacije, među učenicima je nerijetko prisutna i diskriminacija djece s posebnim potrebama, djece koja dolaze iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa i slično. Gotovo u svakom razredu moguće je naći djevojčicu ili dječaka koji su iz nekog razloga odbačeni, isključeni iz grupe. Pri tome zadirkivanje, izolacija i odbačenost nisu rezervirani samo za „etiketirane“ učenike. Većina je učenika isključena u nekom trenu svog školovanja.
Na postojanje diskriminacije unutar škole mogao bi upućivati i potez osječke osnovne škole Antuna Mihanovića, koja je odnedavna uvela obveznu „školsku odjeću“ za učenike prvog razreda, ne bi li time potaknula osjećaj pripadnosti školi, ali i smanjila socijalne razlike među učenicima.
O prisutnosti predrasuda i diskriminacije u školi može se zaključiti na temelju prisutnosti govora mržnje. On se u školskom okruženju javlja u obliku pogrdnog nazivanja imenima, podsmjehivanja, ruganja, klevete ili prijetnji. Često verbalno uznemiravanje prethodi fizičkoj agresiji. Nažalost, nije rijetkost da učitelji i školsko osoblje olako prelaze preko toga. Kada škola ne reagira na takav tip nasilja, to može rezultirati razvojem neprijateljske, hostilne klime unutar koje je malo vjerojatno da će učenici koji su žrtve diskriminacije tražiti pomoć.
U školama je također prisutno dobacivanje seksualnih primjedbi i komentara, seksualnog zadirkivanja ili fizičkog dodirivanja i „hvatanja“. Ignoriranje ili minimaliziranje važnosti takvih oblika ponašanja prenosi poruku odobravanja i stvara neprijateljsku okolinu za učenice. Osim toga, ukoliko škola ne reagira, ona pomaže uspostaviti obrazac nasilja u interpersonalnim odnosima s kojim učenici mogu nastaviti i u odrasloj dobi.
Predrasude na etničkoj osnovi također se izražavaju kroz verbalna uznemiravanja (klevete, izrugivanje, grafiti) ili fizičke napade.
Učitelji i nastavnici su oni koji moraju širom otvoriti oči u potrazi za takvim ponašanjima. Najvjerojatnije je da će upravo oni uočiti zadirkivanja, podsmjehivanja, zlostavljanje, izostajanje sudjelovanja u socijalnim aktivnostima na igralištu ili tijekom odmora, znakove predrasuda ili viktimizacije u pisanim radovima i slično.
Generalni zaključak brojnih istraživanja jest da su intervencije kojima bi se spriječila diskriminacija i stvorila kultura tolerancije potrebne na svim razinama škole. Osim učitelja i nastavnika, ravnatelj i cjelokupno društvo unutar države imaju svoju ulogu. Također, važno je djelovati na prevenciji, intervenciji i tretmanu.
Na školskoj se razini preporučuje uvođenje školske politike koja promovira toleranciju. Potrebno je jasno definirati politiku škole pružanjem preciznih smjernica o tome što je prihvatljivo ponašanje i definiranjem posljedica za neprihvatljivo ponašanje. Kazne za diskriminaciju dobro je raspraviti s učenicima, istaknuti na web stranicama škole, na hodnicima, pa i u udžbenicima, ne bi li se time osiguralo da svi učenici i njihovi roditelji znaju koja je politika škole i ne bi li vrednovali iste vrijednosti koje njeguje škola. Preporučuje se uputiti i nastavnike u jasne definicije o tome što je govor mržnje u školi, te organizirati za njih programe i treninge koji promiču razumijevanje drugih i učinkovito rješavanje sukoba.
Politiku škole nije toliko teško osmisliti, koliko ju je teško „živjeti“. Važno je da cjelokupno osoblje bude primjer učenicima kako se voditi vrijednostima tolerancije. Uvjerenja koja škola promiče treba jasno i glasno ponavljati, koliko god često je to moguće. Još je važnije stajati iza njih i ponašati se u skladu s njima.
Propisane disciplinske mjere treba provoditi redovito i pravedno. Način na koji škola reagira na diskriminaciju šalje poruku učenicima hoće li ili neće takvo ponašanje biti tolerirano. Rasprava s učenicima o disciplinskim mjerama može dati ideje o tome koje posljedice propisati, a istovremeno potaknuti raspravu s njima o suptilnim oblicima diskriminacije.
Poseban izazov u slučajevima diskriminacije među učenicima je reagirati na način koji će spriječiti ponavljanje takvog ponašanja, ali će istovremeno promijeniti stav prijestupnika o žrtvi diskriminacije. Neki od prijedloga za uspješno rješavanje tog izazova su uključivanje nastavnika (ili neke druge odrasle osobe), kojeg učenik prijestupnik osobito cijeni, u disciplinsku komisiju. On bi mogao imati veći utjecaj od ostatka školskog osoblja na promjenu stava i ponašanja učenika. Ostale strategije usmjerene na promjenu stava učenika prijestupnika su, primjerice, učenje o grupi koja je diskriminirana (npr. izrada seminarskog rada na temu određene grupe).
Bilo bi dobro integrirati različitost na svakodnevnoj razini škole – istraživanjem pregovora o miru među državama u sklopu predmeta povijesti, održavanjem „sajma karijera“ gdje će doći osobe koje mogu raspravljati o različitostima unutar svoje struke, itd. Također je dobro skrenuti učenicima pažnju na negativne posljedice koje imaju predrasude i diskriminacija – mogu se pozvati zagovarači ljudskih prava da održe predavanje u školi, može se organizirati natjecanje u esejima na temu iskustva s predrasudama ili borbe protiv njih i slično.
U svakodnevnom radu, učitelji i nastavnici potiču se na korištenje suradničkog učenja i poticanje razvoja socijalnih vještina, te stvaranje ozračja u kojem učenici zajedničkim snagama rješavaju probleme, slušaju i uče jedni od drugih. Na taj se način želi postići humanizacija odnosa između učenika koji su različiti i povećati njihova spremnost za prihvaćanje različitosti. Izuzev toga, svi učenici moraju naučiti rješavati konflikte mirnim, nenasilnim putem.
Nastavnike se također upućuje na to da prije svega preispitaju vlastite predrasude i diskriminacijska ponašanja. Budući da su oni ti koje učenici gotovo svakodnevno susreću, njihovi stavovi i ponašanja imaju više utjecaja na učenike od same politike škole.
U slučaju etničke diskriminacije, jedna tehnika smanjivanja predrasuda, koja je privukla pažnju posljednjih godina, je osvještavanje većinske skupine po pitanju neopravdane privilegiranosti koju imaju u društvu. To ukratko znači suočavanje sa svim suptilnim oblicima favoriziranja većinske grupe koji su prisutni u društvu, u određenoj školi i slično. Kod takvih tehnika važno je, osim osvještavanja privilegiranosti, dati informacije o tome da se diskriminacija druge grupe može, i na koji se način može, spriječiti. Ukoliko se to ne učini, većinska grupa ostavljena je s osjećajem ljutnje i frustracije zbog spoznaje o vlastitoj sklonosti diskriminaciji.
Čak i ravnatelji imaju svoju ulogu u prevenciji. Oni su ti koji svojim odlukama stvaraju školsko ozračje u kojemu se raspravlja (ili ne raspravlja) o različitostima, u kojemu se vodi (ili ne vodi) borba protiv predrasuda i stereotipa, u kojemu se promiče (ili ne promiče) tolerancija i uključivanje. Norme i ponašanja koja ravnatelji zagovaraju imaju utjecaj na živote učenika.
Oni koji zagovaraju školske uniforme smatraju da one vode boljoj disciplini i ponašanju unutar razreda, smanjuju broj izostanaka iz škole, povećavaju poštovanje učitelja, samopoštovanje i samopouzdanje učenika, smanjuju troškove odijevanja obitelji učenika, društvenu stratifikaciju, potiču razvoj osjećaja pripadnosti razredu i školi, te smanjuju učestalost nasilja i kriminalnih djela.
S druge strane, protivnici školskih uniformi vjeruju da nošenje istih krši učenička prava, da one nisu zaslužne za smanjenje nasilja niti imaju izravan utjecaj na akademsko postignuće, te da će učenici, u situaciji gdje su svi jednako obučeni, pronaći druge načine međusobnog uspoređivanja i nadmetanja (npr. frizura, boja kose, tjelesna težina, visina, modni dodaci i sl.).
Istina je vjerojatno negdje između tih dvaju ekstrema. Rezultati dosadašnjih istraživanja, nažalost, nisu konzistentni.
Rezultati nekih istraživanja podupiru tezu da školske uniforme smanjuju učestalost nasilja u školi, ali ta je istraživanja potrebno razmatrati s oprezom. Naime, uz školske uniforme, u isto se vrijeme nerijetko uvode i dodatne mjere prevencije nasilja – primjerice, veći broj učitelja patrolira hodnicima. Stoga je prilikom istraživanja potrebno odvojiti efekte pojedinih mjera i razlučiti koliko doista uniforme imaju utjecaja na smanjenje nasilja, a koliko utjecaja imaju preostale mjere.
Kako su uopće povezane školske uniforme s nasiljem? U urbanim sredinama stranih zemalja, modni su trendovi usko vezani uz pripadnost određenoj „bandi“. Sukobi koji izbijaju zbog odjeće, jer ona implicira pripadnost jednoj ili drugoj skupini, čine dio uzroka školskog nasilja. Stoga je pretpostavljeno da će školske uniforme smanjiti stopu nasilja, tako što će onemogućiti učenicima da nose boje i karakteristične znakove određene skupine. Postoje neki dokazi da je to doista točno. Primjerice, jedno je istraživanje pokazalo da su učitelji u školama u kojima se nose školske uniforme primijetili niže razine postojanja bandi u odnosu na učitelje u školama koje nemaju propisane školske uniforme. Zanimljivo je, međutim, da je isto istraživanje pokazalo da su učenici u obje vrste škola izvijestili o jednakoj prisutnosti bandi. Može se, stoga, pretpostaviti da učenici uočavaju druge znakove pripadnosti određenoj skupini od same odjeće, što bi značilo da bande i dalje postoje, samo nisu toliko vidljive učiteljima koliko učenicima.
Postoje i istraživanja koja pokazuju da školske uniforme poboljšavaju školsku klimu tako što smanjuju nadmetanje, poboljšavaju samopoštovanje učenika i akademsko postignuće. Istraživanje na 306 srednjoškolskih učenika u Charlestonu pokazalo je da učenici koji pohađaju škole u kojima su propisane školske uniforme imaju značajno bolju percepciju školske klime nego učenici koji pohađaju škole u kojima nisu propisane školske uniforme. Također, učitelji škola sa školskim uniformama izvještavali su o učestalijim pozitivnim ponašanjima učenika i većem broju vršnjačkih interakcija. Međutim, neka istraživanja nisu pronašla nikakve razlike u percepciji školske klime između škola koje su propisale školske uniforme i onih koje to nisu učinile.
Oni koji podržavaju školske uniforme kao prednost ističu i manji trošak za obitelji učenika, posebice dugoročno. No je li zaista tako trebalo bi promotriti usporedbom troškova obitelji koje su na različitim socioekonomskim razinama, a ne promatranjem troškova na uprosječenoj socioekonomskoj razini. Moguće je da se troškovi čak i povećavaju za one obitelji koje inače koriste posuđenu ili odjeću iz druge ruke. Ako se već uvodi pravilo školske uniforme, onda se mora unaprijed planirati što s obiteljima koje si ne mogu priuštiti izdatak nove uniforme, pa makar to bio i izdatak od „samo“ 200 kuna.
Zaključno se može reći da je na predrasude i diskriminaciju važno reagirati kako bi se spriječile negativne posljedice koje diskriminacijska ponašanja mogu imati na žrtve – anksioznost, depresivnost, upotreba alkohola i droga, samoozljeđivanje, loš akademski uspjeh, markiranje iz škole ili čak napuštanje školovanja – te kako predrasude i diskriminacija ne bi eskalirali u nasilje.
Ono što svaki učitelj ili nastavnik može i treba učiniti je prakticirati poštovanje prema vlastitim učenicima i zahtijevati isto od njih – stvaranje takvog ozračja najjednostavniji je oblik prevencije diskriminacije.
Izvor: Maja Galić / www.istrazime.com
vijest preuzeta sa www.skole.hr
PREDSTAVLJANJE SREDNJIH ŠKOLA GRADA ZAGREBA
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i ove godine organizira tradicionalnu manifestaciju pod nazivom DOJDI OSMAŠ, ZAGREB TE ZOVE! koja će se održati u petak, 10.05.2013.g. na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 16 sati.
Ovom već tradicionalnom manifestacijom srednje škole Grada Zagreba predstavljaju svoje programe učenicima završnih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima kako bi im pomogle u donošenju odluke o nastavku školovanja. Srednje škole koje sudjeluju u manifestaciji predstavit će se svim zainteresiranim osnovnoškolcima na svojim štandovima.
:: opširnije ::FESTIVAL ZNANOSTI 2013.
S ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja, i ove godine će se održati Festival znanosti.
Jedanaesti po redu, u terminu od 22. do 27. travnja 2013., u jedanaest hrvatskih gradova ponudit će bogate sadržaje namijenjene učenicima, studentima kao i ostalim građanima s ciljem da im se približi znanost kao osnovni pokretač tehnološkog napretka.
Kroz bogat program Festivala sa više od stotine zanimljivih i pristupačnih sadržaja (radionica, predavanja, prezentacija, izložbi, projekcija filmova…) predstavit će se i popularizirati razne znanstvene discipline, a valja napomenuti da su svi sadržaji za posjetitelje besplatni.
Detaljnije inforacije o ovogodišnjoj manifestaciji Festival znanosti mogu se pronaći na adresihttp://www.festivalznanosti.hr/2013/.
:: opširnije ::Događanja u knjižnici DUGAVE
U sklopu projekta Cronauti koji se provodi u Knjižnici Dugave, od 5. do 30. travnja za razgledavanje će biti dostupna edukativna izložba i predavanja o dvorcima, njihovim tajnama, zanimljivostima, legendama i duhovima. Na izložbi su postavljene fotografije dvanaest europskih dvoraca s kalendara u izdanju National Geographica 2012. i tri priče hrvatskih dvoraca.
Izložbu su uljepšala djeca DV Tratinčica i njihove kartonske makete dvoraca, društvene igrice i jedan veliki zeleni zmaj, te donacija plakata Hrvatske turističke zajednice. Predavanja su obogaćena živopisnom pričom o Srednjem vijeku članova Reda Čuvara grada Zagreba. Održat će se u srijedu, 10. travnja u 15 h. Kako je sve tajne nemoguće razotkriti u ovako kratko vrijeme, izložit će se i literatura koja može pomoći u tome, pa stoga iz Knjižnice Dugave pozivaju sve zainteresirane da se pridruže u ovom zahtjevnom, a ujedno i zabavnom poslu. Zainteresirani se mogu priključiti i "srednjovjekovnim turnirima društvenih igara" koji će se odvijati tijekom dva tjedna, od 8. do 12. travnja i od 22. do 26. travnja s početkom u 17 sati.
Pored projekta Cronauti, u Knjižnici Dugave provodi se i projekt "Ključ do znanja" u sklopu kojeg je u tijeku akcija Knjigozemlje (skupni naziv za niz kreativnih radionica za poticanje čitanja) naziva "Mudar kao knjiga, dobar kao sunce". Akcija je prikladna za treće i četvrte razrede osnovne škole. Akcijom se Knjižnica Dugave pridružuje Manifestaciji Hlapić 2013. u organizaciji Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. Pozivaju se svi zainteresirani učitelji da se jave u knjižnicu i rezerviraju termin.
Za više informacija o događanjima u drugim knjižnicama u gradu Zagrebu, posjetite internetske stranice Knjižnica grada Zagreba.
BROŠURA ZA UPIS U SREDNJU ŠKOLU, ŠK.GOD.2012/2013.

Kamo nakon osnovne škole?“ - Brošure za upis učenika u srednju školu
Dragi učenici,
„Što je sve važno pri donošenju odluke? Koje informacije trebamo prikupiti i kako do njih doći? Gdje upitati za savjet? U čemu nam mogu pomoći stručnjaci za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje? Kako izračunavamo bodove? Najtraženija zanimanja? Kako do stipendije?...
Odgovore na navedena i još mnogo drugih pitanja, potražite u informativnim brošurama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje „Kamo nakon osnovne škole?“.
Kao i proteklih godina, izradili smo pet brošura, pri čemu svaka objedinjava podatke nekoliko okolnih županija. U svim brošurama zajedno, dostupni su podaci i informacije važne pri upisu u srednje škole za cijelu Republiku Hrvatsku.
Popis predmeta posebno važnih za upis
SREDIŠNJA
![]()
Mogućnosti školovanja na području:
Karlovačke županije
Krapinsko-zagorske županije
Sisačko-moslavačkežupanije
Zagrebačke županije
Grada Zagreba
ZAŠTITITE PRIVATNOST NA FEJSU
U priloženom dokumentu saznajte o opasnostima kojima se izlažete prilikom postavljanja osobnih podataka i sadržaja na najpopularniju društvenu mrežu te kako podesiti svoj profil na Facebook-u tako da sačuvate privatnost.
UPISI U SREDNJE ŠKOLE - NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA
OKVIRNI VREMENIK PISANIH RADOVA, 2.POLUGODIŠTE 2012./2013.
:: opširnije ::
POZIV ZA SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNOM MATEMATIČKOM NATJECANJU KLOKAN BEZ GRANICA
:: opširnije ::
Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2013./2014.
Na temelju članka 22., stavka 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12. i 86/12.) i članka 20., stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/09.), ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović donio je Odluku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2013./2014.
Ovom odlukom utvrđuju se zajednički, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednjih škola u Republici Hrvatskoj.
:: opširnije ::
NAJLJEPŠE PISMO-NATJEČAJ
Agencija za odgoj i obrazovanje, u suradnji s Hrvatskom poštom, raspisuje literarni natječaj: Nacionalno natjecanje mladih za najljepše pismo. Svjetska poštanska unija (UPU) izabrala je temu za 2013. godinu: Napiši pismo u kojem ćeš objasniti zašto je voda dragocjena.
U natječaju mogu sudjelovati svi učenici od 1. do 8. razreda osnovnih škola Republike Hrvatske do 15 godina starosti (na dan 30. travnja 2013.) koji do 1. ožujka pošalju svoje pismo na adresu:
Agencija za odgoj i obrazovanje
Za natječaj Hrvatske pošte
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
Pismo treba biti napisano u školskoj godini 2012./2013. – hrvatskim jezikom, latiničnim pismom, može imati od 500 do 800 riječi i treba sadržavati elemente pisma (adresu primatelja, oslovljavanje, sadržaj, pozdrav, adresu pošiljatelja, potpis pošiljatelja).
Vijest je prenesena s internetskih stranica Agencije za odgoj i obrazovanje i www.skole.hr.
:: opširnije ::AKTIVNOSTI ZA VRIJEME ZIMSKIH PRAZNIKA , ŠK.GOD.2012/2013.
1. ŠKOLSKA KNJIŽNICA -posudba knjiga, prikazivanje filmova, u dogovoru s I.OŠ Dugave i našom knjižničarkom
2. INFORMATIČKI KABINET- uporaba računala/interneta, radionice za darovite, prema dogovoru s prof.informatike
3. organizacija izleta (na Sljeme,geografska grupa, u dogovoru s profesorom, voditeljem geografske grupe)
4. radionice u dogovoru s predmetnim učiteljem (lutkarska, cvjećarska, glazbena, filmska, likovna, eko radionica, zbor, robotika i informatika, suvremeni ples, matematičarska-Mladi matematičari)
5. sportske u dvorani: rukomet, u dogovoru s predmetim profesorom
:: opširnije ::
Mali DOKUart 2013.
Udruga DOKUart iz Bjelovara i Festival dokumentarnog filma DOKUart pozivaju video družine i učenike osnovnih škola u Hrvatskoj da pošalju svoje dokumentarne filmove za program Mali DOKUart koji se održava po šesti put, od 5. do 11. listopada 2013.
Mali DOKUart dodjeljuje tri nagrade, te Grand PRIX Malog DOKUarta za ukupno najbolji dokumentarac iz konkurencije. Nagrade su novčane, namijenjene filmskim skupinama učenika za unapređenje nastave medijske kulture u njihovim školama.
Prošle, 2012. godine, na natječaj su pristigli filmovi iz cijele Hrvatske, a Grand PRIX za ukupno najbolji film konkurencije dobila je Video skupina OKO 2. OŠ iz Bjelovara za film Afrika.
Krajnji rok za slanje radova je do 15. lipnja 2013.
Na internetskim stranicam audruge DOKUart dostupni su potrebni dokumenti:
Fotografija je preuzeta s internetske stranice http://www.freedigitalphotos.net (autor: Anusorn P nachol).
:: opširnije ::FESTIVAL JDNAKIH MOGUĆNOSTI 2013.
Na glavnom zagrebačkom trgu otvoren je jučer, 21. svibnja 2013. tradicionalni 12. Festival jednakih mogućnosti na kojem će osobe s invaliditetom zajedno s poznatim umjetnicima tijekom tri dana pokazati što sve mogu dati svome gradu.
Festival predstavlja osobe s invaliditetom koje nastupaju u glazbeno-scenskom i likovnom programu te u edukacijsko-rekreacijskim i športskim igrama.
Svrha festivala je javno pokazati stvaralačke mogućnosti izvođača programa šireći poruku da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana.
Na trodnevnom uličnom festivalu nastupa više od 900 izvođača iz zemlje i inozemstva od kojih oko 600 osoba s invaliditetom.
:: opširnije ::Provedba probnog ispitivanja u sklopu projekta RAZVOJ ZAVRŠNIH ISPITA NA KRAJU OBRAZOVNIH CIKLUSA
Probno ispitivanje učenika osmih razreda (odabranih slučajnim uzorkom, a uz pisanu suglasnost roditelja) u suradnji sa Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje orazovanja u znanju HRVATSKOG i ENGLESKOG jezika održati će se u srijedu, 06. ožujka 2013. godine , s početkom u 13 sati.
UČENICI KOJI SU SLUČAJNIM ODABIROM CENTRA ZA VANJSKO VREDNOVANJE UŠLI U UZORAK MOLIMO DA NA ISPITIVANJE PONESU OBIČNU OLOVKU, KEMIJSKU OLOVKU, GUMICU I OŠTRILO.
Zbog probnog ispitivanja učenika osmih razreda nastava za one učenike 8. razreda koji ne sudjeluju u ispitivanju, iznimno u srijedu, nastava započinje izmjenjenim rasporedom, 1.nastavni sat -HJ, a 2. sat- EJ te nadalje prema uobičajenom rasporedu sati.
Učenici koji sudjeluju u probnom ispitivanju trebaju u školu doći prema dobivenim uputama , a najkasnije u 12.30 sati.
više o projektu: http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/rzi
:: opširnije ::PREVENCIJA I ALTERNATIVA, PIA
Dana 28.11.2012. u našoj školi je proveden potprogram "Prevencija i alternativa-PIA" namijenjen učenicima i učenicama 6. razreda. Uz policijske službenike naše nadležne policijske postaje koji su održali predavanje uime PUZ-e, predavanju je nazočio i kontakt policajac, Mario Dombaj.
Potprogram "Prevencija i alternativa" dio je preventivnog programa "Zajedno možemo više".
Cijeli program ''Zajedno možemo više'' provodi se u skladu s Nacionalnim programom suzbijanja zloporabe opojnih droga s ciljem prevencije od ovisnosti, a sastoji se od tri potprograma: ''Mogu ako hoću 1'' (MAH1), ''Prevencija i alternativa'' (PIA), ''Mogu ako hoću 2'' (MAH2) .
Policijski službenici PUZ u našoj školi održali su navedena predavanja za učenike VI. razreda u vrijeme satova razrednika na kojima su učenike upoznali s problemom alkohola, droge i pušenja. Glavni je cilj prikazati kompleksnost problema povezanih s konzumiranjem alkohola, droga i pušenja, a u svrhu promicanja pozitivnih vrijednosti i socijalno prihvatljivih načina ponašanja kako bi se podigla ukupna kvaliteta života. Učenici su upoznati i sa zakonskim okvirima koji se tiču navedenog.
:: opširnije ::
ZNANJE JE UŽITAK!
Dana 21.studenog 2012. u našoj školi organizirano je predavanje dr. Dubravka Lepušića, spec.ginekologa iz KB Sestre milosrdnice- Projekt edukacije mladih'Znanje je užitak' -o spolno odgovornom ponašanju i prevenciji nasilja i ovisnosti.
Projekt ' Znanje je užitak ', pod pokroviteljstvom je Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Donosimo izvadak iz pisma podrške samom projektu Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića.
'...koristim prigodu ovim putem izraziti svoju čvrstu i neizostavnu podršku hvalevrijednoj edukativnoj akciji za dobrobit hrvatske mladeži.
Uvjeren u svrsishodnost i korisnost Vašeg multimedijskog projekta Predsjednik Republike pozdravlja i podržava projekt kojem je cilj programom edukacije zajednički usmjeriti mlade ljude na životni put pravih vrijednosti.
Želeći Vam puno uspjeha u daljnjem radu i djelovanju primite srdačne pozdrave Predsjednika Republike.
Na predavanju su sudjelovali su učenici 7. i 8. razreda. Dr. Lepušić je uz prezentacijski materijal, na vrlo jasan i učenicima razumljiv način prenio važnost kontinuirane i sustavne edukacije vezane za spolno prenosive bolesti, posljedice ranog stupanja u spolne odnose i njihove posljedice te dio predavanja posvetio nasilju u vezama i općenito nasilju prisutnom u školama. Učenici su shvatili da nema nedozvoljenih i glupih pitanja, da uistinu mogu sve pitati, te im je stoga dr.Lepušić rado odgovarao. Budući da su mladi putem medija izloženi raznim sadržajima koji se tiču spolnosti, a i sve se ranije ranije susreću s istom, potrebno ih je informirati kako bi se na vrijeme zaštitili. Učenici su evaluacijskim upitnikom ocijenili da će im informacije vezane uz navedenu temu i reproduktivno zdravlje generalno biti od koristi.
Projekt „Znanje je užitak“ počeo je prije tri godine. Predavanja o spolno prenosivim bolestima koja u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama drži ginekolog dr. Dubravko Lepušić, postala su poznata i izvan granica Hrvatske. Europska je unija projekt „Znanje je užitak“ uvrstila na svoje edukativne internetske stranice.
:: opširnije ::PREDAVANJE "KAKO REĆI NE?"
U NAŠOJ ŠKOLI ODRŽANO JE PREDAVANJE U SKLOPU MJESECA PREVENCIJE OVISNOSTI ZA UČENIKE 7. RAZREDA MATIJE GORJANCA.
- Svijet u kojem živimo
- Zašto smo poročni?
- Ne razmišljam o sutra jer sam mlad
- Poroci uzimaju puno više...
- Sloboda - bliže nego što misliš
- Zar je to život?
VIŠE NA:http://kakorecine.org/kontakt.html
:: opširnije ::
NATJEČAJ
U Krapini će se od 3.do 11. siječnja 2013. godine održati 18. Zimska škola informatike. Iz Hrvatskog saveza informatičara pozivaju sve mlade i darovite informatičare osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske i članove udruga i klubova Hrvatskog saveza informatičara, koji su na informatičkim natjecanjima i smotrama softverskih radova na nacionalnoj razini u 2012. godini postigli zapažene rezultate, da se prijave na natječaj Hrvatskog saveza informatičara za besplatno sudjelovanje na 18. Zimskoj školi informatike Krapina 2013.
Na Zimsku će školu biti pozvani učenici osnovnih i srednjih škola koje će, temeljem pristiglih prijava, izabrati Izvršni odbor Hrvatskog saveza informatičara, a broj pozvanih učenika ovisit će o organizacijskim i financijskim mogućnostima organizatora.
Zimska škola informatike dugogodišnji je program Hrvatskog saveza informatičara kojim se želi dodatno obrazovati mlade, nadarene informatičare osnovnih i srednjih škola iz cijele države, obrazovati mlade informatičare iz županije u raznim područjima informatike, od početnih do naprednih, osposobiti nastavnike svih struka kako bi lakše uveli informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavu, te omogućiti nastavnicima informatike iz županije usvajanje novih znanja.
18. zimska škola informatike 2013. održat će se od 3. do 11. siječnja 2013. u Srednjoj školi u Krapini. Sudionici će prema svojim željama moći sudjelovati u nekim od ponuđenih radionica:
Osim navedenih radionica za sve će sudionike biti organizirana i zanimljiva predavanja, te drugi sadržaji, a radionice će voditi stručni suradnici HSIN-a, uspješni mladi informatičari i nosioci olimpijskih informatičkih medalja, te stručni suradnici iz Krapine.
Zainteresirani za sudjelovanje na Zimskoj školi trebaju poslati ispunjenu prijavnicu za osnovnu, odnosno prijavnicu za srednju školu (potpisanu i od strane roditelja), najkasnije do 26. studenog 2012. godine na adresu Hrvatski savez informatičara (za Natječaj), Dalmatinska 12, 10000 Zagreb, fax. +385 1 48 48 770 ili e-mail: hsin@hsin.hr (za Prijavnice upućene poštom prihvaća se datum poštanskog pečata).
Rezultati natječaja biti će objavljeni na web stranicama HSIN-a najkasnije do 10. prosinca 2012. godine, a odabrani će učenici o svim detaljima vezanim za Zimsku školu biti obaviješteni pismenim putem.
Vijest je izvorno objavljena na internetskim stranicama Hrvatskog saveza informatičara.
izvor: skole.hr
:: opširnije ::INFO SAJAM
Zagrebački velesajam i Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet od 15. do 17. studenog 2012. godine organiziraju sajam informacijskih tehnologija - INFO. CARNet je ove godine po prvi puta ustanova partner Zagrebačkog Velesajma i INFO sajma.
INFO sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a svečano će ga otvoriti Predsjednik Republike prof.dr.sc. Ivo Josipović u četvrtak, 15. studenog u 10:30 sati.
U sklopu INFO sajma CARNet provodi niz aktivnosti obilježavanja 20. godišnjice uspostave prve hrvatske internetske veze. Dana 17. studenog 1992. godine uspostavljena je prva hrvatska internetska veza prema svijetu, čime je započelo doba Interneta u Republici Hrvatskoj.
Pozivamo Vas da nam se pridružite u subotu, 17. studenog 2012. godine u 15:00 sati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma (Globus) na obilježavanju dvadesetog rođendana hrvatskog Interneta i pođete s nama na putovanje u prošlost hrvatskog Interneta, te ujedno saznate i nešto o njegovoj budućnosti koja se događa upravo sada.
Krajem 1991. godine započele su aktivnosti prema organiziranju mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu. Već u rujnu 1992. godine postavljeni su prvi FTP i IRC poslužitelji, a 17. studenog 1992. godine uspostavljena je prva internetska veza Hrvatske sa svijetom. Spojeni smo preko Austrije, brzinom od 64 kbps, a ustanove u zemlji bile su spojene vezom brzine 19-200 kbps. Uz puno snalažljivosti, kombinirajući postojeću infrastrukturu i nove uređaje, gradi se jezgra CARNetove mreže. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća CARNet je bio i jedini ISP u Republici Hrvatskoj. Od tada do danas prošli smo dalek i težak put.
Uz obilježavanje 20 godina Interneta u Hrvatskoj, CARNet će kroz svoj program posjetiteljima INFO sajma nastojati približiti iskorake koje je Internet donio prvenstveno u području obrazovanja. Tako će pod sloganom „CARNet > Internet“ (CARNet više od Interneta), CARNet predstaviti dio svojih usluga namijenjenih pripadnicima školske zajednice, ali i drugim korisnicima. CARNetov program donosi niz predavanja, prezentacija, zanimljivih događanja i radionica koje će se baviti aktualnim temama kao što su digitalne knjige, otvoreni obrazovni sadržaji, virtualni identitet te sigurno korištenje Interneta i društvenih mreža i servisa na Internetu.
Od događanja posebno ističemo dva Fight Cluba koja će se baviti temama e-knjiga i 20-godišnjom prisutnošću Interneta u Hrvatskoj, neformalni seminar za stručno usavršavanje nastavnika – TeachMeet, prvi StudentsMeet uživo - susret učenika koji prezentiraju ideje i projekte te događanje pod nazivom „Nasilje nije cool“ u okviru kojeg će učenici s poznatim osobama imati prilike raspravljati o nasilju na društvenim mrežama.
Tijekom trajanja sajma, posjetitelji će moći posjetiti i CARNetov demo kutak u kojem će moći pogledati demonstracije korištenja pojedinih CARNetovih usluga te ih i sami isprobati na tabletima.
Učenici osnovnih i srednjih škola moći će sudjelovati u natjecanju pod nazivom Izazov, u kojem će rješavanjem zadatka iz područja računalne sigurnosti ući u izbor za nagradu, a izvlačenje nagrađenih bit će objavljeno po završetku INFO sajma.
Više informacija o programu i rasporedu događanja potražite na web adresi http://www.carnet.hr/info2012
Vidimo se na INFO sajmu!
PREUZETO SA: SKOLE.HR
:: opširnije ::ZNAM ŠTO JE, NE DIRAM-OPASNO JE!
DANA 6.studenog 2011. ZA UČENIKE 5. A B C RAZREDA U SURADNJI SA POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA PUZ-a ZA UČENIKE JE ORGANIZIRANO PREDAVANJE NA TEMU : ZNAM ŠTO JE, NE DIRAM-OPASNO JE!
Policijska uprava zagrebačka provodi preventivni program „Znam što je, NE DIRAM, opasno je“ s ciljem zaštite djece i mladeži. Konkretnije, ciljna skupina su učenici 5. razreda zagrebačkih osnovnih škola koji se putem edukativno-animiranog preventivnog materijala upoznaju s opasnostima oružja, minsko-eksplozivnih naprava i pirotehničkih sredstava. Kako bi odjek u javnosti bio veći održana je i konferencija za medije na kojoj su o navedenim opasnostima upozorili Marija Goatti Matijević, načelnica Odjela prevencije i Zlatko Sekačić, načelnik Protueksplozijskog odjela PUZ-a.
- Edukativni program "Znam što je, NE DIRAM, opasno je" koji je osmišljen kako bi bio što bliži mlađima, odnosno učenicima 5. razreda osnovnih škola. Igranje minsko-eksplozivnim sredstvima, streljivom, oružjem, a s obzirom na mladost, znatiželju i neoprez djece, najčešće završava tragično. Početkom ove školske godine PUZ je modernizirao svoje aktivnosti, vezano uz edukaciju i preventivne aktivnosti usmjerene prema djeci. Zagrebački Gradski ured za obrazovanje upoznat je s projektom, kao i sve osnovne škole na području Zagreba, a u školama se izvodi u formi PPT prezentacija i prikazivanjem animirano-edukativnog filma. Tako se djeca na slikovit način upoznaju s opasnostima oružja i eksplozivnih sredstava. Dolazi nam proljeće i djeca će u igri na otvorenom provoditi sve više vremena, te će tako biti izložena pronalasku odbačenih eksplozivnih naprava – rekla je Marija Goatti Matijević, dok je Zlatko Sekačić naglasio da je člankom 97. Zakona o oružju propisano da se sve eksplozivne naprave i oružje mogu dragovoljno predati bez snošenja ikakvih sankcija. Dovoljno je nazvati popularni 192 i policajci će u civilu izaći na teren i izuzeti opasna sredstva i time ukloniti potencijalnu prijetnju.
Eksplozivnih sredstva je nakon rata još dosta ostalo, pa ovim putem apeliramo na građane da opasna sredstva dragovoljno predaju i time doprinesu općoj sigurnost.
PREUZETO SA: PUZ.HR, ODNOSNO MUP.HR
:: opširnije ::Natjecanje u poznavanju prometne kulture za učenike OŠ
I ove godine održava se natjecanje u poznavanju prometne kulture putem Prometne Učilice, u kojemu mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola i osnovne škole u Republici Hrvatskoj. U natjecanju se boduje pregled poučnih sadržaja i uspješnost u rješavanju vježbi kao i postignuće na osam ispita koja zadaje Ministarstvo unutarnjih poslova RH.
Natjecanje traje od 1. listopada (od 12:00 sati) do 30. studenoga 2012. (do 12:00 sati).
Natjecanje vrednuje rezultate ispita i sveukupnu aktivnost u Prometnoj Učilici, rezultate zadataka za vježbanje kao i rezultate na osam zadanih ispita.
Termini održavanja ispita su:
Najbolji učenici i škole bit će nagrađeni i to:
Natjecanje organizira i provodi Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, CARNetom i tvrtkom Moj Telekom (nositelj prava za Prometnu Učilicu).
Pravila i sve druge informacije o natjecanju moguće je saznati u priloženom dokumentu, ili putem e-mail adreseprometna@mojtelekom.hr.
RADIONICE ZRS

U organizaciji Zagrebačkog računalnog saveza subotu, 22. rujna u 15 sati, u Ilici 53 započinju radionice za poticanje stvaralaštva. Sastoje se od dva dijela - uvodne radionice C-početnica traju sat vremena, a zatim se prelazi na osnove proizvodnje igara.
U prvih dva do tri tjedna rada grupa je, osim za trenutno prijavljene otvorena i za nove polaznike. Radionice su besplatne i namijenjene starijim osnovcima i učenicima prvih razreda srednjih škola, a prijave se primaju SMS porukom (Ime prezime, škola, razred) na telefon .
PREUZETO SA: www.skole.hr
:: opširnije ::21.09-MEĐUNARODNI DAN MIRA
Diljem svijeta danas se obilježava Međunarodni dan mira. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. Međunarodni dan mira utemeljila je Opća skupština UN još 1981. u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, namijenivši za njegovo obilježavanje treći utorak u rujnu.
Dvadeset godina poslije novom je rezolucijom za fiksni datum obilježavanja bio proglašen 21. rujna kao dan globalnog prekida neprijateljstava i nenasilja.
Međunarodni dan mira omogućuje svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima zajednički šire poruku mira. Nakon rasprava o uvođenju Dana mira i tome što bi on trebao predstavljati zaključeno je da će on postojati kako bi se kontinuirano podsjećalo na potrebu jačanja mirovnih poruka i ideja među svim ljudima i narodima.
Od osnutka do danas Međunarodni dan mira uključio je milijune ljudi sa svih strana svijeta koji zajednički sudjeluju u raznim događanjima i okupljanjima.
:: opširnije ::GLAZBA U MOM KVARTU

U organizaciji Grada Zagreba, Centara za kulturu te osnovnih i srednjih škola tijekom školske godine 2012./2013. održavat će se koncerti klasične glazbe, s ciljem popularizacije klasične glazbe učenicima zagrebačkih osnovnih i srednjih škola.
Projekt Glazba u kvartu inspiriran je projektom Hrvatske glazbene mladeži Školska ploča s notnim crtovljem.
Organizatori pozivaju učenike da između dvije školske smjene dođu upoznati glazbu, slušati o instrumentima i pitati što god ih o tome zanima.
Raspored održavanja koncerata:
Plan za 2013. godinu:
Točno vrijeme koncerta odredit će se naknadno.
Sve novosti se mogu pratiti na internetskim stranicama Hrvatske glazbene mladeži na adresi: http://www.hgm.hr.
PREUZETO SA: WWW.SKOLE.HR
:: opširnije ::
.jpg)
KAMO NAKON OSNOVNE ŠKOLE?
Odgovor na ovo pitanje nije nimalo jednostavan. Radi se o jednoj od najznačajnijih odluka u vašem životu kojom ćete u velikoj mjeri odrediti svoj daljnji profesionalni put.
Brošure „Kamo nakon osnovne škole?“ namijenjene su učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i stručnim suradnicima škola, stručnjacima za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje te svima onima koji se žele informirati o mogućnostima nastavka školovanja nakon osnovne škole.
U nizu korisnih informacija brošura sadrži i podatke o uvjetima upisa u srednje škole u školskoj godinu 2011./12., popis škola, opise zanimanja, sadrži informacije koja su zanimanja najtraženija, mogućnost dobivanja stipendije, vrstama srednjih škola i obrazovnih programa, o državnoj maturi, o opisu zanimanja i nastavnih planova i brojne druge informacije bitne za odabir srednjoškolskog obrazovanja. Nadamo se da će vam ove informacije barem malo olakšati donošenje odluke o izboru vašeg budućeg zanimanja.
http://www.hzz.hr/DocSlike/Kamo_nakon_SREDISNJA_2010-2011.pdf
.jpg)
VODIČ KROZ ZANIMANJA - elektroničko izdanje
Odabir zanimanja jedna je od najvažnijih odluka u čovjekovu životu. Najčešće to i nije samo jedna odluka. Odabir zanimanja zapravo je proces koji uključuje niz odluka što ih donosi pojedinac tijekom svog školovanja i zaposlenja. One uključuju odabir budućeg osnovnog zanimanja i prikladnog programa školovanja.
Pojedinčeva karijera određuje njegov život - materijalni položaj, društveni ugled, mjesto stanovanja, prijatelje. Zato je planiranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravo planiranje vlastita života.
Na slijedećem linku naći ćete korisne informacije o odabiru obrazovnog programa za svoje buduće zanimanje.
http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/
.jpg)
Što je profesionalna orijentacija?
Profesionalna orijentacija je postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima.
Glavni cilj profesionalne orijentacije je pomoći pojedincu u odabiru odgovarajućeg zanimanja.
Kada se odlučiti na profesionalnu orijentaciju?
Gdje možete ići na profesionalnu orijentaciju?
NAJBOLJI POSLOVI U 2011. godini
Zdravstvo – Prema navodima analitičara s tržišta rada, zaposlenici u zdravstvenom sektoru iz godine u godinu su sve traženiji. Smatraju da će se velika potražnja nastaviti u narednih godina.
Informatika - Informacijske tehnologije i dalje su u stalnom porastu i potrazi za kadrovima. Razvoji raznih softvera, testiranje i programskog pisanja među najtraženijima su poslovima trenutno na svijetu.
Poduzetništvo i financije – Poduzetništvo i financije nude poželjna mjesta za zapošljavanje u narednom desetljeću, bar tako navode analitičari. Trenutna gospodarska kriza potaknula je potražnju za revizorima i računovođama. Veliki financijski problemi za tvrtke u ovim recesijskim vremenima u prvi plan su stavili financijske planere. Ostali poslovi u poduzetništvu i financijama koji se smatraju poželjnima jesu voditelji prodaje, menađeri ljudskih resursa i istraživanja tržišta.
Obrazovanje - Konstantna potražnja za znanjem rezultirala je činjenicom da se profesorska zanimanja svrstaju u najbolje poslove za 2011 godinu.
Mediji / komunikacije – Golemi porast prometa na Internetu dovodi do velike potražnje zaposlenika vezanih za poslovanje i komunikaciju na blogovima i web stranicama. Veliku potražnju imaju i poslovi profesionalnog oglašavanja na Internetu, kao i dizajneri video igrica i novinarski urednici.
> POPIS SREDNJIH ŠKOLA I OPISI ZANIMANJA <
Sretno! ![]()
Kamo nakon OS 2011-SZ Naslovna.jpg
Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje skole.pdf 
ZANIMANJA I UPITNIK SKLONOSTI PREMA ODREĐENOM ZANIMANJU
Ako ne znate koja sve zanimanja postoje, na ovom ih linku možete provjeriti i proučiti.
Dragi učenici, na ovom linku možete orijentacijski preispitati svoje sklonosti prema određenom zanimanju.
IZVOR:http://os-pavao-belas.skole.hr; MRAV.FFZG.HR
:: opširnije ::POPIS SREDNJIH ŠKOLA U GRADU ZAGREBU
DISKRIMINACIJA I SVE O NJOJ
Jane Elliott, nekadašnja osnovnoškolska učiteljica u Iowi, 1968. godine provela je eksperiment u svom razredu „trećaša“, koji se do danas smatra jednako kontroverznim koliko i značajnim. Potaknuta ubojstvom Martina Luthera Kinga Jr., diskriminirajućim izjavama novinara prilikom izvještavanja o tom događaju, te općom nezainteresiranošću ostatka školskog osoblja za isti događaj, osmislila je kako se, barem u vlastitom razredu, boriti s rasizmom.
Jane Elliott podijelila je 28 učenika jednog trećeg razreda u dvije skupine, ovisno o boji njihovih očiju. Iznijela im je izmišljeni „znanstveni“ dokaz o tome zašto su ljudi plave boje očiju superiorniji u odnosu na ljude smeđe boje očiju, te u skladu s time donijela pravila koja će se od tog trena provoditi u razredu. Plavookim učenicima, primjerice, nije dozvoljeno tražiti drugu porciju tijekom užine. Plavookim učenicima nije dozvoljeno piti vodu u razredu izravno iz slavine; morali su koristiti plastične čaše. Smeđookim učenicima dozvoljeno je dodatnih 5 minuta odmora, tijekom kojih su plavooki učenici morali biti u razredu. Smeđooki učenici hvaljeni su kao marljivi, pažljivi, pouzdani i iskreni, dok su plavooki učenici okarakterizirani kao nedovoljno inteligentni, nesposobni, lijeni i nepošteni. Smeđooki učenici su ohrabrivani u radu. Smeđookim učenicima sugerirano je da se ne druže s plavookim učenicima, čak i ako su prethodno bili prijatelji. Plavookim učenicima dodijeljene su trake koje su morali nositi oko ruke, kako bi ih se na prvi pogled moglo razlikovati od smeđookih.
Ukratko, pravila su jasno diskriminirala plavooke učenike, a favorizirala smeđooke. Učenici su prihvatili pravila i uskoro su smeđooki učenici omalovažavali plavooke. Razred je bio podijeljen. Inače uspješni plavooki učenici sada su nailazili na probleme s čitanjem i matematičkim zadacima, a suprotan trend uočen je kod smeđookih učenika – njihova se izvedba poboljšala (prisjetite se Pigmalionovog efekta opisanog u članku „Uspjeh u školi“).
Počele su se javljati intenzivne emocionalne reakcije od strane diskriminiranih učenika – plač, agresija, povučenost. Toga petka, plave su oči bile zadnje što su učenici željeli imati.
Prvog dana idućeg tjedna, Jane Elliott zamijenila je uloge dviju skupina učenika. Rekavši da je prilikom zadnjeg susreta pogriješila, uvela je pravila koja su diskriminirala smeđooke, a favorizirala plavooke učenike. Ista su se ponašanja javila kao u petak.
Međutim, ono što je Jane zamijetila bilo je sljedeće – plavooka su djeca pokazivala značajno manje zlobna ponašanja u usporedbi s ponašanjem smeđooke djece u situaciji kada su oni bili favorizirani. Zaključila je da su plavooki učenici uvidjeli kakve rezultate je ponašanje smeđookih prouzročilo, zbog čega nisu bili spremni ponoviti takvo ponašanje.
Na kraju dana, Jane je rekla učenicima da mogu skinuti poveze koje su imali oko ruke. Ono čemu je tada svjedočila, posebno ju je dirnulo – učenici su se međusobno grlili, neki smiješeći se, drugi plačući. Tada je objasnila učenicima svrhu vježbe koju su prošli.
Unatoč etičkim dilemama i kritikama potaknutim eksperimentom, te nekonzistentnosti rezultata istraživanja koja su pokušala utvrditi može li takva vježba doista dugoročno smanjiti predrasude, inačice ove vježbe postoje i danas, čak i za provođenje s odraslim osobama. Također, postoje i druge simulacije za provođenje u razredima, poput Gestapo Holokaust simulacije, s različitim svrhama.
Pouka koju je Jane izvukla iz svog eksperimenta bila je ta da je diskriminaciju moguće smanjiti ako osobe shvate kakav je osjećaj biti diskriminiranim. U ovom eksperimentu treba, između ostalog, uočiti i to da bilo što može biti osnova za diskriminaciju, pa i boja očiju. Pri tome je bitno da neki autoritet prida veću važnost ili pozitivnije vrednuje jednu skupinu u odnosu na drugu.
Ono što su u vrijeme Jane Elliott predstavljali Afroamerikanci, danas predstavljaju još neke manjinske grupe. Dok se velik broj recentnih znanstvenih članaka stranog porijekla bavi diskriminacijom LGBT osoba (akronim koji se odnosi na kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba), hrvatski mediji veću pozornost pridaju diskriminaciji Roma. Tako se mogu vidjeti naslovi internetskih članaka poput „Otac male Romkinje: ‘Govorili su joj da smrdi i da je glupa, završila je na psihijatriji’“ ili „Djevojke odbila primiti na praksu ‘jer su Ciganke’“.
Istraživanja pokazuju da su Romi marginalna skupina u hrvatskom društvu općenito, pa tako i u školi. Iako su učenici Romi formalno integrirani u škole, socijalna interakcija i komunikacija između njih i ne-romskih učenika nije potpuna i zadovoljavajuća. Osim tradicionalnih predrasuda, razlog tome je i starija životna dob učenika Roma, te njihovo drugačije životno iskustvo i egzistencijalni ciljevi. Neovisno o tome koja je skupina u pitanju, ono na što mediji i istraživanja pokušavaju skrenuti pažnju uglavnom su predrasude i diskriminacija.
Predrasude su unaprijed, a ne na temelju osobnog iskustva, stvoreni sudovi o nekome ili nečemu. Obično se termin „predrasuda“ koristi za negativan stav prema svim pripadnicima neke socijalne skupine (npr. religijske ili etničke skupine, različitim kategorijama osoba – invalidima, ženama, ovisnicima). Djelovanje pod utjecajem predrasuda, prema Allportu, vidljivo je u nekoliko stupnjeva – od najblažeg (ocrnjivanje, izbjegavanje, diskriminacija) do najtežeg (fizički napad, genocid).
Diskriminacija je, dakle, ponašanje usmjereno protiv pripadnika neke skupine, osporavanje njihove ravnopravnosti u svim oblicima socijalnog života. Osim diskriminacije na etničkoj osnovi ili na osnovi seksualne orijentacije, među učenicima je nerijetko prisutna i diskriminacija djece s posebnim potrebama, djece koja dolaze iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa i slično. Gotovo u svakom razredu moguće je naći djevojčicu ili dječaka koji su iz nekog razloga odbačeni, isključeni iz grupe. Pri tome zadirkivanje, izolacija i odbačenost nisu rezervirani samo za „etiketirane“ učenike. Većina je učenika isključena u nekom trenu svog školovanja.
Na postojanje diskriminacije unutar škole mogao bi upućivati i potez osječke osnovne škole Antuna Mihanovića, koja je odnedavna uvela obveznu „školsku odjeću“ za učenike prvog razreda, ne bi li time potaknula osjećaj pripadnosti školi, ali i smanjila socijalne razlike među učenicima.
O prisutnosti predrasuda i diskriminacije u školi može se zaključiti na temelju prisutnosti govora mržnje. On se u školskom okruženju javlja u obliku pogrdnog nazivanja imenima, podsmjehivanja, ruganja, klevete ili prijetnji. Često verbalno uznemiravanje prethodi fizičkoj agresiji. Nažalost, nije rijetkost da učitelji i školsko osoblje olako prelaze preko toga. Kada škola ne reagira na takav tip nasilja, to može rezultirati razvojem neprijateljske, hostilne klime unutar koje je malo vjerojatno da će učenici koji su žrtve diskriminacije tražiti pomoć.
U školama je također prisutno dobacivanje seksualnih primjedbi i komentara, seksualnog zadirkivanja ili fizičkog dodirivanja i „hvatanja“. Ignoriranje ili minimaliziranje važnosti takvih oblika ponašanja prenosi poruku odobravanja i stvara neprijateljsku okolinu za učenice. Osim toga, ukoliko škola ne reagira, ona pomaže uspostaviti obrazac nasilja u interpersonalnim odnosima s kojim učenici mogu nastaviti i u odrasloj dobi.
Predrasude na etničkoj osnovi također se izražavaju kroz verbalna uznemiravanja (klevete, izrugivanje, grafiti) ili fizičke napade.
Učitelji i nastavnici su oni koji moraju širom otvoriti oči u potrazi za takvim ponašanjima. Najvjerojatnije je da će upravo oni uočiti zadirkivanja, podsmjehivanja, zlostavljanje, izostajanje sudjelovanja u socijalnim aktivnostima na igralištu ili tijekom odmora, znakove predrasuda ili viktimizacije u pisanim radovima i slično.
Generalni zaključak brojnih istraživanja jest da su intervencije kojima bi se spriječila diskriminacija i stvorila kultura tolerancije potrebne na svim razinama škole. Osim učitelja i nastavnika, ravnatelj i cjelokupno društvo unutar države imaju svoju ulogu. Također, važno je djelovati na prevenciji, intervenciji i tretmanu.
Na školskoj se razini preporučuje uvođenje školske politike koja promovira toleranciju. Potrebno je jasno definirati politiku škole pružanjem preciznih smjernica o tome što je prihvatljivo ponašanje i definiranjem posljedica za neprihvatljivo ponašanje. Kazne za diskriminaciju dobro je raspraviti s učenicima, istaknuti na web stranicama škole, na hodnicima, pa i u udžbenicima, ne bi li se time osiguralo da svi učenici i njihovi roditelji znaju koja je politika škole i ne bi li vrednovali iste vrijednosti koje njeguje škola. Preporučuje se uputiti i nastavnike u jasne definicije o tome što je govor mržnje u školi, te organizirati za njih programe i treninge koji promiču razumijevanje drugih i učinkovito rješavanje sukoba.
Politiku škole nije toliko teško osmisliti, koliko ju je teško „živjeti“. Važno je da cjelokupno osoblje bude primjer učenicima kako se voditi vrijednostima tolerancije. Uvjerenja koja škola promiče treba jasno i glasno ponavljati, koliko god često je to moguće. Još je važnije stajati iza njih i ponašati se u skladu s njima.
Propisane disciplinske mjere treba provoditi redovito i pravedno. Način na koji škola reagira na diskriminaciju šalje poruku učenicima hoće li ili neće takvo ponašanje biti tolerirano. Rasprava s učenicima o disciplinskim mjerama može dati ideje o tome koje posljedice propisati, a istovremeno potaknuti raspravu s njima o suptilnim oblicima diskriminacije.
Poseban izazov u slučajevima diskriminacije među učenicima je reagirati na način koji će spriječiti ponavljanje takvog ponašanja, ali će istovremeno promijeniti stav prijestupnika o žrtvi diskriminacije. Neki od prijedloga za uspješno rješavanje tog izazova su uključivanje nastavnika (ili neke druge odrasle osobe), kojeg učenik prijestupnik osobito cijeni, u disciplinsku komisiju. On bi mogao imati veći utjecaj od ostatka školskog osoblja na promjenu stava i ponašanja učenika. Ostale strategije usmjerene na promjenu stava učenika prijestupnika su, primjerice, učenje o grupi koja je diskriminirana (npr. izrada seminarskog rada na temu određene grupe).
Bilo bi dobro integrirati različitost na svakodnevnoj razini škole – istraživanjem pregovora o miru među državama u sklopu predmeta povijesti, održavanjem „sajma karijera“ gdje će doći osobe koje mogu raspravljati o različitostima unutar svoje struke, itd. Također je dobro skrenuti učenicima pažnju na negativne posljedice koje imaju predrasude i diskriminacija – mogu se pozvati zagovarači ljudskih prava da održe predavanje u školi, može se organizirati natjecanje u esejima na temu iskustva s predrasudama ili borbe protiv njih i slično.
U svakodnevnom radu, učitelji i nastavnici potiču se na korištenje suradničkog učenja i poticanje razvoja socijalnih vještina, te stvaranje ozračja u kojem učenici zajedničkim snagama rješavaju probleme, slušaju i uče jedni od drugih. Na taj se način želi postići humanizacija odnosa između učenika koji su različiti i povećati njihova spremnost za prihvaćanje različitosti. Izuzev toga, svi učenici moraju naučiti rješavati konflikte mirnim, nenasilnim putem.
Nastavnike se također upućuje na to da prije svega preispitaju vlastite predrasude i diskriminacijska ponašanja. Budući da su oni ti koje učenici gotovo svakodnevno susreću, njihovi stavovi i ponašanja imaju više utjecaja na učenike od same politike škole.
U slučaju etničke diskriminacije, jedna tehnika smanjivanja predrasuda, koja je privukla pažnju posljednjih godina, je osvještavanje većinske skupine po pitanju neopravdane privilegiranosti koju imaju u društvu. To ukratko znači suočavanje sa svim suptilnim oblicima favoriziranja većinske grupe koji su prisutni u društvu, u određenoj školi i slično. Kod takvih tehnika važno je, osim osvještavanja privilegiranosti, dati informacije o tome da se diskriminacija druge grupe može, i na koji se način može, spriječiti. Ukoliko se to ne učini, većinska grupa ostavljena je s osjećajem ljutnje i frustracije zbog spoznaje o vlastitoj sklonosti diskriminaciji.
Čak i ravnatelji imaju svoju ulogu u prevenciji. Oni su ti koji svojim odlukama stvaraju školsko ozračje u kojemu se raspravlja (ili ne raspravlja) o različitostima, u kojemu se vodi (ili ne vodi) borba protiv predrasuda i stereotipa, u kojemu se promiče (ili ne promiče) tolerancija i uključivanje. Norme i ponašanja koja ravnatelji zagovaraju imaju utjecaj na živote učenika.
Oni koji zagovaraju školske uniforme smatraju da one vode boljoj disciplini i ponašanju unutar razreda, smanjuju broj izostanaka iz škole, povećavaju poštovanje učitelja, samopoštovanje i samopouzdanje učenika, smanjuju troškove odijevanja obitelji učenika, društvenu stratifikaciju, potiču razvoj osjećaja pripadnosti razredu i školi, te smanjuju učestalost nasilja i kriminalnih djela.
S druge strane, protivnici školskih uniformi vjeruju da nošenje istih krši učenička prava, da one nisu zaslužne za smanjenje nasilja niti imaju izravan utjecaj na akademsko postignuće, te da će učenici, u situaciji gdje su svi jednako obučeni, pronaći druge načine međusobnog uspoređivanja i nadmetanja (npr. frizura, boja kose, tjelesna težina, visina, modni dodaci i sl.).
Istina je vjerojatno negdje između tih dvaju ekstrema. Rezultati dosadašnjih istraživanja, nažalost, nisu konzistentni.
Rezultati nekih istraživanja podupiru tezu da školske uniforme smanjuju učestalost nasilja u školi, ali ta je istraživanja potrebno razmatrati s oprezom. Naime, uz školske uniforme, u isto se vrijeme nerijetko uvode i dodatne mjere prevencije nasilja – primjerice, veći broj učitelja patrolira hodnicima. Stoga je prilikom istraživanja potrebno odvojiti efekte pojedinih mjera i razlučiti koliko doista uniforme imaju utjecaja na smanjenje nasilja, a koliko utjecaja imaju preostale mjere.
Kako su uopće povezane školske uniforme s nasiljem? U urbanim sredinama stranih zemalja, modni su trendovi usko vezani uz pripadnost određenoj „bandi“. Sukobi koji izbijaju zbog odjeće, jer ona implicira pripadnost jednoj ili drugoj skupini, čine dio uzroka školskog nasilja. Stoga je pretpostavljeno da će školske uniforme smanjiti stopu nasilja, tako što će onemogućiti učenicima da nose boje i karakteristične znakove određene skupine. Postoje neki dokazi da je to doista točno. Primjerice, jedno je istraživanje pokazalo da su učitelji u školama u kojima se nose školske uniforme primijetili niže razine postojanja bandi u odnosu na učitelje u školama koje nemaju propisane školske uniforme. Zanimljivo je, međutim, da je isto istraživanje pokazalo da su učenici u obje vrste škola izvijestili o jednakoj prisutnosti bandi. Može se, stoga, pretpostaviti da učenici uočavaju druge znakove pripadnosti određenoj skupini od same odjeće, što bi značilo da bande i dalje postoje, samo nisu toliko vidljive učiteljima koliko učenicima.
Postoje i istraživanja koja pokazuju da školske uniforme poboljšavaju školsku klimu tako što smanjuju nadmetanje, poboljšavaju samopoštovanje učenika i akademsko postignuće. Istraživanje na 306 srednjoškolskih učenika u Charlestonu pokazalo je da učenici koji pohađaju škole u kojima su propisane školske uniforme imaju značajno bolju percepciju školske klime nego učenici koji pohađaju škole u kojima nisu propisane školske uniforme. Također, učitelji škola sa školskim uniformama izvještavali su o učestalijim pozitivnim ponašanjima učenika i većem broju vršnjačkih interakcija. Međutim, neka istraživanja nisu pronašla nikakve razlike u percepciji školske klime između škola koje su propisale školske uniforme i onih koje to nisu učinile.
Oni koji podržavaju školske uniforme kao prednost ističu i manji trošak za obitelji učenika, posebice dugoročno. No je li zaista tako trebalo bi promotriti usporedbom troškova obitelji koje su na različitim socioekonomskim razinama, a ne promatranjem troškova na uprosječenoj socioekonomskoj razini. Moguće je da se troškovi čak i povećavaju za one obitelji koje inače koriste posuđenu ili odjeću iz druge ruke. Ako se već uvodi pravilo školske uniforme, onda se mora unaprijed planirati što s obiteljima koje si ne mogu priuštiti izdatak nove uniforme, pa makar to bio i izdatak od „samo“ 200 kuna.
Zaključno se može reći da je na predrasude i diskriminaciju važno reagirati kako bi se spriječile negativne posljedice koje diskriminacijska ponašanja mogu imati na žrtve – anksioznost, depresivnost, upotreba alkohola i droga, samoozljeđivanje, loš akademski uspjeh, markiranje iz škole ili čak napuštanje školovanja – te kako predrasude i diskriminacija ne bi eskalirali u nasilje.
Ono što svaki učitelj ili nastavnik može i treba učiniti je prakticirati poštovanje prema vlastitim učenicima i zahtijevati isto od njih – stvaranje takvog ozračja najjednostavniji je oblik prevencije diskriminacije.
Izvor: Maja Galić / www.istrazime.com
vijest preuzeta sa www.skole.hr
PREDSTAVLJANJE SREDNJIH ŠKOLA GRADA ZAGREBA
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i ove godine organizira tradicionalnu manifestaciju pod nazivom DOJDI OSMAŠ, ZAGREB TE ZOVE! koja će se održati u petak, 10.05.2013.g. na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 16 sati.
Ovom već tradicionalnom manifestacijom srednje škole Grada Zagreba predstavljaju svoje programe učenicima završnih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima kako bi im pomogle u donošenju odluke o nastavku školovanja. Srednje škole koje sudjeluju u manifestaciji predstavit će se svim zainteresiranim osnovnoškolcima na svojim štandovima.
:: opširnije ::FESTIVAL ZNANOSTI 2013.
S ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja, i ove godine će se održati Festival znanosti.
Jedanaesti po redu, u terminu od 22. do 27. travnja 2013., u jedanaest hrvatskih gradova ponudit će bogate sadržaje namijenjene učenicima, studentima kao i ostalim građanima s ciljem da im se približi znanost kao osnovni pokretač tehnološkog napretka.
Kroz bogat program Festivala sa više od stotine zanimljivih i pristupačnih sadržaja (radionica, predavanja, prezentacija, izložbi, projekcija filmova…) predstavit će se i popularizirati razne znanstvene discipline, a valja napomenuti da su svi sadržaji za posjetitelje besplatni.
Detaljnije inforacije o ovogodišnjoj manifestaciji Festival znanosti mogu se pronaći na adresihttp://www.festivalznanosti.hr/2013/.
:: opširnije ::Događanja u knjižnici DUGAVE
U sklopu projekta Cronauti koji se provodi u Knjižnici Dugave, od 5. do 30. travnja za razgledavanje će biti dostupna edukativna izložba i predavanja o dvorcima, njihovim tajnama, zanimljivostima, legendama i duhovima. Na izložbi su postavljene fotografije dvanaest europskih dvoraca s kalendara u izdanju National Geographica 2012. i tri priče hrvatskih dvoraca.
Izložbu su uljepšala djeca DV Tratinčica i njihove kartonske makete dvoraca, društvene igrice i jedan veliki zeleni zmaj, te donacija plakata Hrvatske turističke zajednice. Predavanja su obogaćena živopisnom pričom o Srednjem vijeku članova Reda Čuvara grada Zagreba. Održat će se u srijedu, 10. travnja u 15 h. Kako je sve tajne nemoguće razotkriti u ovako kratko vrijeme, izložit će se i literatura koja može pomoći u tome, pa stoga iz Knjižnice Dugave pozivaju sve zainteresirane da se pridruže u ovom zahtjevnom, a ujedno i zabavnom poslu. Zainteresirani se mogu priključiti i "srednjovjekovnim turnirima društvenih igara" koji će se odvijati tijekom dva tjedna, od 8. do 12. travnja i od 22. do 26. travnja s početkom u 17 sati.
Pored projekta Cronauti, u Knjižnici Dugave provodi se i projekt "Ključ do znanja" u sklopu kojeg je u tijeku akcija Knjigozemlje (skupni naziv za niz kreativnih radionica za poticanje čitanja) naziva "Mudar kao knjiga, dobar kao sunce". Akcija je prikladna za treće i četvrte razrede osnovne škole. Akcijom se Knjižnica Dugave pridružuje Manifestaciji Hlapić 2013. u organizaciji Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. Pozivaju se svi zainteresirani učitelji da se jave u knjižnicu i rezerviraju termin.
Za više informacija o događanjima u drugim knjižnicama u gradu Zagrebu, posjetite internetske stranice Knjižnica grada Zagreba.
BROŠURA ZA UPIS U SREDNJU ŠKOLU, ŠK.GOD.2012/2013.

Kamo nakon osnovne škole?“ - Brošure za upis učenika u srednju školu
Dragi učenici,
„Što je sve važno pri donošenju odluke? Koje informacije trebamo prikupiti i kako do njih doći? Gdje upitati za savjet? U čemu nam mogu pomoći stručnjaci za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje? Kako izračunavamo bodove? Najtraženija zanimanja? Kako do stipendije?...
Odgovore na navedena i još mnogo drugih pitanja, potražite u informativnim brošurama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje „Kamo nakon osnovne škole?“.
Kao i proteklih godina, izradili smo pet brošura, pri čemu svaka objedinjava podatke nekoliko okolnih županija. U svim brošurama zajedno, dostupni su podaci i informacije važne pri upisu u srednje škole za cijelu Republiku Hrvatsku.
Popis predmeta posebno važnih za upis
SREDIŠNJA
![]()
Mogućnosti školovanja na području:
Karlovačke županije
Krapinsko-zagorske županije
Sisačko-moslavačkežupanije
Zagrebačke županije
Grada Zagreba
ZAŠTITITE PRIVATNOST NA FEJSU
U priloženom dokumentu saznajte o opasnostima kojima se izlažete prilikom postavljanja osobnih podataka i sadržaja na najpopularniju društvenu mrežu te kako podesiti svoj profil na Facebook-u tako da sačuvate privatnost.
UPISI U SREDNJE ŠKOLE - NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA
OKVIRNI VREMENIK PISANIH RADOVA, 2.POLUGODIŠTE 2012./2013.
:: opširnije ::
POZIV ZA SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNOM MATEMATIČKOM NATJECANJU KLOKAN BEZ GRANICA
:: opširnije ::
Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2013./2014.
Na temelju članka 22., stavka 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12. i 86/12.) i članka 20., stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/09.), ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović donio je Odluku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2013./2014.
Ovom odlukom utvrđuju se zajednički, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednjih škola u Republici Hrvatskoj.
:: opširnije ::
NAJLJEPŠE PISMO-NATJEČAJ
Agencija za odgoj i obrazovanje, u suradnji s Hrvatskom poštom, raspisuje literarni natječaj: Nacionalno natjecanje mladih za najljepše pismo. Svjetska poštanska unija (UPU) izabrala je temu za 2013. godinu: Napiši pismo u kojem ćeš objasniti zašto je voda dragocjena.
U natječaju mogu sudjelovati svi učenici od 1. do 8. razreda osnovnih škola Republike Hrvatske do 15 godina starosti (na dan 30. travnja 2013.) koji do 1. ožujka pošalju svoje pismo na adresu:
Agencija za odgoj i obrazovanje
Za natječaj Hrvatske pošte
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
Pismo treba biti napisano u školskoj godini 2012./2013. – hrvatskim jezikom, latiničnim pismom, može imati od 500 do 800 riječi i treba sadržavati elemente pisma (adresu primatelja, oslovljavanje, sadržaj, pozdrav, adresu pošiljatelja, potpis pošiljatelja).
Vijest je prenesena s internetskih stranica Agencije za odgoj i obrazovanje i www.skole.hr.
:: opširnije ::AKTIVNOSTI ZA VRIJEME ZIMSKIH PRAZNIKA , ŠK.GOD.2012/2013.
1. ŠKOLSKA KNJIŽNICA -posudba knjiga, prikazivanje filmova, u dogovoru s I.OŠ Dugave i našom knjižničarkom
2. INFORMATIČKI KABINET- uporaba računala/interneta, radionice za darovite, prema dogovoru s prof.informatike
3. organizacija izleta (na Sljeme,geografska grupa, u dogovoru s profesorom, voditeljem geografske grupe)
4. radionice u dogovoru s predmetnim učiteljem (lutkarska, cvjećarska, glazbena, filmska, likovna, eko radionica, zbor, robotika i informatika, suvremeni ples, matematičarska-Mladi matematičari)
5. sportske u dvorani: rukomet, u dogovoru s predmetim profesorom
:: opširnije ::
Mali DOKUart 2013.
Udruga DOKUart iz Bjelovara i Festival dokumentarnog filma DOKUart pozivaju video družine i učenike osnovnih škola u Hrvatskoj da pošalju svoje dokumentarne filmove za program Mali DOKUart koji se održava po šesti put, od 5. do 11. listopada 2013.
Mali DOKUart dodjeljuje tri nagrade, te Grand PRIX Malog DOKUarta za ukupno najbolji dokumentarac iz konkurencije. Nagrade su novčane, namijenjene filmskim skupinama učenika za unapređenje nastave medijske kulture u njihovim školama.
Prošle, 2012. godine, na natječaj su pristigli filmovi iz cijele Hrvatske, a Grand PRIX za ukupno najbolji film konkurencije dobila je Video skupina OKO 2. OŠ iz Bjelovara za film Afrika.
Krajnji rok za slanje radova je do 15. lipnja 2013.
Na internetskim stranicam audruge DOKUart dostupni su potrebni dokumenti:
Fotografija je preuzeta s internetske stranice http://www.freedigitalphotos.net (autor: Anusorn P nachol).
:: opširnije ::FESTIVAL JDNAKIH MOGUĆNOSTI 2013.
Na glavnom zagrebačkom trgu otvoren je jučer, 21. svibnja 2013. tradicionalni 12. Festival jednakih mogućnosti na kojem će osobe s invaliditetom zajedno s poznatim umjetnicima tijekom tri dana pokazati što sve mogu dati svome gradu.
Festival predstavlja osobe s invaliditetom koje nastupaju u glazbeno-scenskom i likovnom programu te u edukacijsko-rekreacijskim i športskim igrama.
Svrha festivala je javno pokazati stvaralačke mogućnosti izvođača programa šireći poruku da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana.
Na trodnevnom uličnom festivalu nastupa više od 900 izvođača iz zemlje i inozemstva od kojih oko 600 osoba s invaliditetom.
:: opširnije ::Provedba probnog ispitivanja u sklopu projekta RAZVOJ ZAVRŠNIH ISPITA NA KRAJU OBRAZOVNIH CIKLUSA
Probno ispitivanje učenika osmih razreda (odabranih slučajnim uzorkom, a uz pisanu suglasnost roditelja) u suradnji sa Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje orazovanja u znanju HRVATSKOG i ENGLESKOG jezika održati će se u srijedu, 06. ožujka 2013. godine , s početkom u 13 sati.
UČENICI KOJI SU SLUČAJNIM ODABIROM CENTRA ZA VANJSKO VREDNOVANJE UŠLI U UZORAK MOLIMO DA NA ISPITIVANJE PONESU OBIČNU OLOVKU, KEMIJSKU OLOVKU, GUMICU I OŠTRILO.
Zbog probnog ispitivanja učenika osmih razreda nastava za one učenike 8. razreda koji ne sudjeluju u ispitivanju, iznimno u srijedu, nastava započinje izmjenjenim rasporedom, 1.nastavni sat -HJ, a 2. sat- EJ te nadalje prema uobičajenom rasporedu sati.
Učenici koji sudjeluju u probnom ispitivanju trebaju u školu doći prema dobivenim uputama , a najkasnije u 12.30 sati.
više o projektu: http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/rzi
:: opširnije ::PREVENCIJA I ALTERNATIVA, PIA
Dana 28.11.2012. u našoj školi je proveden potprogram "Prevencija i alternativa-PIA" namijenjen učenicima i učenicama 6. razreda. Uz policijske službenike naše nadležne policijske postaje koji su održali predavanje uime PUZ-e, predavanju je nazočio i kontakt policajac, Mario Dombaj.
Potprogram "Prevencija i alternativa" dio je preventivnog programa "Zajedno možemo više".
Cijeli program ''Zajedno možemo više'' provodi se u skladu s Nacionalnim programom suzbijanja zloporabe opojnih droga s ciljem prevencije od ovisnosti, a sastoji se od tri potprograma: ''Mogu ako hoću 1'' (MAH1), ''Prevencija i alternativa'' (PIA), ''Mogu ako hoću 2'' (MAH2) .
Policijski službenici PUZ u našoj školi održali su navedena predavanja za učenike VI. razreda u vrijeme satova razrednika na kojima su učenike upoznali s problemom alkohola, droge i pušenja. Glavni je cilj prikazati kompleksnost problema povezanih s konzumiranjem alkohola, droga i pušenja, a u svrhu promicanja pozitivnih vrijednosti i socijalno prihvatljivih načina ponašanja kako bi se podigla ukupna kvaliteta života. Učenici su upoznati i sa zakonskim okvirima koji se tiču navedenog.
:: opširnije ::
ZNANJE JE UŽITAK!
Dana 21.studenog 2012. u našoj školi organizirano je predavanje dr. Dubravka Lepušića, spec.ginekologa iz KB Sestre milosrdnice- Projekt edukacije mladih'Znanje je užitak' -o spolno odgovornom ponašanju i prevenciji nasilja i ovisnosti.
Projekt ' Znanje je užitak ', pod pokroviteljstvom je Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Donosimo izvadak iz pisma podrške samom projektu Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića.
'...koristim prigodu ovim putem izraziti svoju čvrstu i neizostavnu podršku hvalevrijednoj edukativnoj akciji za dobrobit hrvatske mladeži.
Uvjeren u svrsishodnost i korisnost Vašeg multimedijskog projekta Predsjednik Republike pozdravlja i podržava projekt kojem je cilj programom edukacije zajednički usmjeriti mlade ljude na životni put pravih vrijednosti.
Želeći Vam puno uspjeha u daljnjem radu i djelovanju primite srdačne pozdrave Predsjednika Republike.
Na predavanju su sudjelovali su učenici 7. i 8. razreda. Dr. Lepušić je uz prezentacijski materijal, na vrlo jasan i učenicima razumljiv način prenio važnost kontinuirane i sustavne edukacije vezane za spolno prenosive bolesti, posljedice ranog stupanja u spolne odnose i njihove posljedice te dio predavanja posvetio nasilju u vezama i općenito nasilju prisutnom u školama. Učenici su shvatili da nema nedozvoljenih i glupih pitanja, da uistinu mogu sve pitati, te im je stoga dr.Lepušić rado odgovarao. Budući da su mladi putem medija izloženi raznim sadržajima koji se tiču spolnosti, a i sve se ranije ranije susreću s istom, potrebno ih je informirati kako bi se na vrijeme zaštitili. Učenici su evaluacijskim upitnikom ocijenili da će im informacije vezane uz navedenu temu i reproduktivno zdravlje generalno biti od koristi.
Projekt „Znanje je užitak“ počeo je prije tri godine. Predavanja o spolno prenosivim bolestima koja u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama drži ginekolog dr. Dubravko Lepušić, postala su poznata i izvan granica Hrvatske. Europska je unija projekt „Znanje je užitak“ uvrstila na svoje edukativne internetske stranice.
:: opširnije ::PREDAVANJE "KAKO REĆI NE?"
U NAŠOJ ŠKOLI ODRŽANO JE PREDAVANJE U SKLOPU MJESECA PREVENCIJE OVISNOSTI ZA UČENIKE 7. RAZREDA MATIJE GORJANCA.
- Svijet u kojem živimo
- Zašto smo poročni?
- Ne razmišljam o sutra jer sam mlad
- Poroci uzimaju puno više...
- Sloboda - bliže nego što misliš
- Zar je to život?
VIŠE NA:http://kakorecine.org/kontakt.html
:: opširnije ::
NATJEČAJ
U Krapini će se od 3.do 11. siječnja 2013. godine održati 18. Zimska škola informatike. Iz Hrvatskog saveza informatičara pozivaju sve mlade i darovite informatičare osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske i članove udruga i klubova Hrvatskog saveza informatičara, koji su na informatičkim natjecanjima i smotrama softverskih radova na nacionalnoj razini u 2012. godini postigli zapažene rezultate, da se prijave na natječaj Hrvatskog saveza informatičara za besplatno sudjelovanje na 18. Zimskoj školi informatike Krapina 2013.
Na Zimsku će školu biti pozvani učenici osnovnih i srednjih škola koje će, temeljem pristiglih prijava, izabrati Izvršni odbor Hrvatskog saveza informatičara, a broj pozvanih učenika ovisit će o organizacijskim i financijskim mogućnostima organizatora.
Zimska škola informatike dugogodišnji je program Hrvatskog saveza informatičara kojim se želi dodatno obrazovati mlade, nadarene informatičare osnovnih i srednjih škola iz cijele države, obrazovati mlade informatičare iz županije u raznim područjima informatike, od početnih do naprednih, osposobiti nastavnike svih struka kako bi lakše uveli informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavu, te omogućiti nastavnicima informatike iz županije usvajanje novih znanja.
18. zimska škola informatike 2013. održat će se od 3. do 11. siječnja 2013. u Srednjoj školi u Krapini. Sudionici će prema svojim željama moći sudjelovati u nekim od ponuđenih radionica:
Osim navedenih radionica za sve će sudionike biti organizirana i zanimljiva predavanja, te drugi sadržaji, a radionice će voditi stručni suradnici HSIN-a, uspješni mladi informatičari i nosioci olimpijskih informatičkih medalja, te stručni suradnici iz Krapine.
Zainteresirani za sudjelovanje na Zimskoj školi trebaju poslati ispunjenu prijavnicu za osnovnu, odnosno prijavnicu za srednju školu (potpisanu i od strane roditelja), najkasnije do 26. studenog 2012. godine na adresu Hrvatski savez informatičara (za Natječaj), Dalmatinska 12, 10000 Zagreb, fax. +385 1 48 48 770 ili e-mail: hsin@hsin.hr (za Prijavnice upućene poštom prihvaća se datum poštanskog pečata).
Rezultati natječaja biti će objavljeni na web stranicama HSIN-a najkasnije do 10. prosinca 2012. godine, a odabrani će učenici o svim detaljima vezanim za Zimsku školu biti obaviješteni pismenim putem.
Vijest je izvorno objavljena na internetskim stranicama Hrvatskog saveza informatičara.
izvor: skole.hr
:: opširnije ::INFO SAJAM
Zagrebački velesajam i Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet od 15. do 17. studenog 2012. godine organiziraju sajam informacijskih tehnologija - INFO. CARNet je ove godine po prvi puta ustanova partner Zagrebačkog Velesajma i INFO sajma.
INFO sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a svečano će ga otvoriti Predsjednik Republike prof.dr.sc. Ivo Josipović u četvrtak, 15. studenog u 10:30 sati.
U sklopu INFO sajma CARNet provodi niz aktivnosti obilježavanja 20. godišnjice uspostave prve hrvatske internetske veze. Dana 17. studenog 1992. godine uspostavljena je prva hrvatska internetska veza prema svijetu, čime je započelo doba Interneta u Republici Hrvatskoj.
Pozivamo Vas da nam se pridružite u subotu, 17. studenog 2012. godine u 15:00 sati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma (Globus) na obilježavanju dvadesetog rođendana hrvatskog Interneta i pođete s nama na putovanje u prošlost hrvatskog Interneta, te ujedno saznate i nešto o njegovoj budućnosti koja se događa upravo sada.
Krajem 1991. godine započele su aktivnosti prema organiziranju mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu. Već u rujnu 1992. godine postavljeni su prvi FTP i IRC poslužitelji, a 17. studenog 1992. godine uspostavljena je prva internetska veza Hrvatske sa svijetom. Spojeni smo preko Austrije, brzinom od 64 kbps, a ustanove u zemlji bile su spojene vezom brzine 19-200 kbps. Uz puno snalažljivosti, kombinirajući postojeću infrastrukturu i nove uređaje, gradi se jezgra CARNetove mreže. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća CARNet je bio i jedini ISP u Republici Hrvatskoj. Od tada do danas prošli smo dalek i težak put.
Uz obilježavanje 20 godina Interneta u Hrvatskoj, CARNet će kroz svoj program posjetiteljima INFO sajma nastojati približiti iskorake koje je Internet donio prvenstveno u području obrazovanja. Tako će pod sloganom „CARNet > Internet“ (CARNet više od Interneta), CARNet predstaviti dio svojih usluga namijenjenih pripadnicima školske zajednice, ali i drugim korisnicima. CARNetov program donosi niz predavanja, prezentacija, zanimljivih događanja i radionica koje će se baviti aktualnim temama kao što su digitalne knjige, otvoreni obrazovni sadržaji, virtualni identitet te sigurno korištenje Interneta i društvenih mreža i servisa na Internetu.
Od događanja posebno ističemo dva Fight Cluba koja će se baviti temama e-knjiga i 20-godišnjom prisutnošću Interneta u Hrvatskoj, neformalni seminar za stručno usavršavanje nastavnika – TeachMeet, prvi StudentsMeet uživo - susret učenika koji prezentiraju ideje i projekte te događanje pod nazivom „Nasilje nije cool“ u okviru kojeg će učenici s poznatim osobama imati prilike raspravljati o nasilju na društvenim mrežama.
Tijekom trajanja sajma, posjetitelji će moći posjetiti i CARNetov demo kutak u kojem će moći pogledati demonstracije korištenja pojedinih CARNetovih usluga te ih i sami isprobati na tabletima.
Učenici osnovnih i srednjih škola moći će sudjelovati u natjecanju pod nazivom Izazov, u kojem će rješavanjem zadatka iz područja računalne sigurnosti ući u izbor za nagradu, a izvlačenje nagrađenih bit će objavljeno po završetku INFO sajma.
Više informacija o programu i rasporedu događanja potražite na web adresi http://www.carnet.hr/info2012
Vidimo se na INFO sajmu!
PREUZETO SA: SKOLE.HR
:: opširnije ::ZNAM ŠTO JE, NE DIRAM-OPASNO JE!
DANA 6.studenog 2011. ZA UČENIKE 5. A B C RAZREDA U SURADNJI SA POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA PUZ-a ZA UČENIKE JE ORGANIZIRANO PREDAVANJE NA TEMU : ZNAM ŠTO JE, NE DIRAM-OPASNO JE!
Policijska uprava zagrebačka provodi preventivni program „Znam što je, NE DIRAM, opasno je“ s ciljem zaštite djece i mladeži. Konkretnije, ciljna skupina su učenici 5. razreda zagrebačkih osnovnih škola koji se putem edukativno-animiranog preventivnog materijala upoznaju s opasnostima oružja, minsko-eksplozivnih naprava i pirotehničkih sredstava. Kako bi odjek u javnosti bio veći održana je i konferencija za medije na kojoj su o navedenim opasnostima upozorili Marija Goatti Matijević, načelnica Odjela prevencije i Zlatko Sekačić, načelnik Protueksplozijskog odjela PUZ-a.
- Edukativni program "Znam što je, NE DIRAM, opasno je" koji je osmišljen kako bi bio što bliži mlađima, odnosno učenicima 5. razreda osnovnih škola. Igranje minsko-eksplozivnim sredstvima, streljivom, oružjem, a s obzirom na mladost, znatiželju i neoprez djece, najčešće završava tragično. Početkom ove školske godine PUZ je modernizirao svoje aktivnosti, vezano uz edukaciju i preventivne aktivnosti usmjerene prema djeci. Zagrebački Gradski ured za obrazovanje upoznat je s projektom, kao i sve osnovne škole na području Zagreba, a u školama se izvodi u formi PPT prezentacija i prikazivanjem animirano-edukativnog filma. Tako se djeca na slikovit način upoznaju s opasnostima oružja i eksplozivnih sredstava. Dolazi nam proljeće i djeca će u igri na otvorenom provoditi sve više vremena, te će tako biti izložena pronalasku odbačenih eksplozivnih naprava – rekla je Marija Goatti Matijević, dok je Zlatko Sekačić naglasio da je člankom 97. Zakona o oružju propisano da se sve eksplozivne naprave i oružje mogu dragovoljno predati bez snošenja ikakvih sankcija. Dovoljno je nazvati popularni 192 i policajci će u civilu izaći na teren i izuzeti opasna sredstva i time ukloniti potencijalnu prijetnju.
Eksplozivnih sredstva je nakon rata još dosta ostalo, pa ovim putem apeliramo na građane da opasna sredstva dragovoljno predaju i time doprinesu općoj sigurnost.
PREUZETO SA: PUZ.HR, ODNOSNO MUP.HR
:: opširnije ::Natjecanje u poznavanju prometne kulture za učenike OŠ
I ove godine održava se natjecanje u poznavanju prometne kulture putem Prometne Učilice, u kojemu mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola i osnovne škole u Republici Hrvatskoj. U natjecanju se boduje pregled poučnih sadržaja i uspješnost u rješavanju vježbi kao i postignuće na osam ispita koja zadaje Ministarstvo unutarnjih poslova RH.
Natjecanje traje od 1. listopada (od 12:00 sati) do 30. studenoga 2012. (do 12:00 sati).
Natjecanje vrednuje rezultate ispita i sveukupnu aktivnost u Prometnoj Učilici, rezultate zadataka za vježbanje kao i rezultate na osam zadanih ispita.
Termini održavanja ispita su:
Najbolji učenici i škole bit će nagrađeni i to:
Natjecanje organizira i provodi Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, CARNetom i tvrtkom Moj Telekom (nositelj prava za Prometnu Učilicu).
Pravila i sve druge informacije o natjecanju moguće je saznati u priloženom dokumentu, ili putem e-mail adreseprometna@mojtelekom.hr.
RADIONICE ZRS

U organizaciji Zagrebačkog računalnog saveza subotu, 22. rujna u 15 sati, u Ilici 53 započinju radionice za poticanje stvaralaštva. Sastoje se od dva dijela - uvodne radionice C-početnica traju sat vremena, a zatim se prelazi na osnove proizvodnje igara.
U prvih dva do tri tjedna rada grupa je, osim za trenutno prijavljene otvorena i za nove polaznike. Radionice su besplatne i namijenjene starijim osnovcima i učenicima prvih razreda srednjih škola, a prijave se primaju SMS porukom (Ime prezime, škola, razred) na telefon .
PREUZETO SA: www.skole.hr
:: opširnije ::21.09-MEĐUNARODNI DAN MIRA
Diljem svijeta danas se obilježava Međunarodni dan mira. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. Međunarodni dan mira utemeljila je Opća skupština UN još 1981. u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, namijenivši za njegovo obilježavanje treći utorak u rujnu.
Dvadeset godina poslije novom je rezolucijom za fiksni datum obilježavanja bio proglašen 21. rujna kao dan globalnog prekida neprijateljstava i nenasilja.
Međunarodni dan mira omogućuje svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima zajednički šire poruku mira. Nakon rasprava o uvođenju Dana mira i tome što bi on trebao predstavljati zaključeno je da će on postojati kako bi se kontinuirano podsjećalo na potrebu jačanja mirovnih poruka i ideja među svim ljudima i narodima.
Od osnutka do danas Međunarodni dan mira uključio je milijune ljudi sa svih strana svijeta koji zajednički sudjeluju u raznim događanjima i okupljanjima.
:: opširnije ::GLAZBA U MOM KVARTU

U organizaciji Grada Zagreba, Centara za kulturu te osnovnih i srednjih škola tijekom školske godine 2012./2013. održavat će se koncerti klasične glazbe, s ciljem popularizacije klasične glazbe učenicima zagrebačkih osnovnih i srednjih škola.
Projekt Glazba u kvartu inspiriran je projektom Hrvatske glazbene mladeži Školska ploča s notnim crtovljem.
Organizatori pozivaju učenike da između dvije školske smjene dođu upoznati glazbu, slušati o instrumentima i pitati što god ih o tome zanima.
Raspored održavanja koncerata:
Plan za 2013. godinu:
Točno vrijeme koncerta odredit će se naknadno.
Sve novosti se mogu pratiti na internetskim stranicama Hrvatske glazbene mladeži na adresi: http://www.hgm.hr.
PREUZETO SA: WWW.SKOLE.HR
:: opširnije ::| « Svibanj 2013 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
|
Za pristup cjelokupnom sadržaju potrebno je imati aktivan elektronički identitet |
![]() |
|
Lawyer vs attorney Credit Cards Credit Cards Glossary Free 4 me |
