U sklopu KA1 projekta Zeleni glas Jakuševca, učenici osmih razreda izračunali su ekološki otisak naše škole i predložili poboljšanja u novoj školi.
Što je Ekološki Otisak?
Ekološkim otiskom pokazujemo koliko mi ljudi koristimo prirodne resurse i koliko tim opterećujemo Zemlju. To znači koliko hrane, vode, energije i drugih stvari trošimo za svoj život, ali i koliko zagađujemo prirodu dok to radimo. Na primjer, kad vozimo automobil, koristimo gorivo kojim se ispušta ugljikov dioksid, jedan od zagušljivih i stakleničnih plinova, a time zagađujemo zrak. Kad jedemo meso, za njegovu proizvodnju potrebna je velika količina hrane i vode za životinje. Svi ti čimbenici zajedno stvaraju naš ekološki otisak, odnosno prikazuju nam koliko utječemo na prirodu. Ekološki otisak nam potvrđuje da, ako previše trošimo prirodne resurse, Zemlja se neće moći brzo oporaviti čime zapravo ugrožavamo svoj i tuđi život na našem planetu. To znači da ćemo jednog dana imati manje hrane, vode i čistog zraka ako ne pazimo kako živimo i koliko što iskorištavamo. Zato je važno da svi pokušavamo smanjiti svoj ekološki otisak. To možemo učiniti tako što ćemo štedjeti vodu i struju, manje koristiti plastiku, voziti bicikl, hodati ili koristiti javni prijevoz umjesto vožnje automobila, ali i pažljivo birati što jedemo. Na ovaj način čuvamo svoj planet i omogućavamo sebi i budućim generacijama zdraviji život.
Određivanje Ekološkog otiska naše škole:
Koristili smo digitalni alat: https://www.footprintcalculator.org/home/en
Pitanja koja smo koristili za utvrđivanje Ekološkog otiska naše škole:
1. Koliko često jedeš proizvode životinjskog podrijetla?
2. Koliki dio hrane koju jedeš je neprerađen, nezapakiran ili lokalno uzgojen?
3. Koji tip stambenog prostora najbolje opisuje tvoj dom?
• Samostojeća kuća, bez tekuće vode
• Samostojeća kuća, s tekućom vodom
• Višekatni stan
• Dvojna kuća, kuća u nizu ili zgrada s 2- 4 stambene jedinice
• Luksuzni stan
4. Od kojeg je materijala izgrađena tvoja kuća?
Slama / bambus
• Drvo
• Cigla / beton
• Blato
• Čelik / drugo
5. Koliko ljudi živi u vašem kućanstvu?
6. Kolika je veličina vašeg doma?
7. Imate li električnu energiju u svom domu?
8. Koliko je vaš dom energetski učinkovit?
9. Koliki postotak električne energije u vašem domu dolazi iz obnovljivih izvora?
10. U usporedbi sa svojim susjedima, koliko otpada proizvodiš?
11. Koliko kilometara tjedno putuješ automobilom ili motociklom?
12. Koja je prosječna potrošnja goriva vozila koja najčešće koristiš?
13. Kada putuješ autom, koliko često voziš u skupini (dijeliš vožnju s drugim osobama)?
14. Koliko kilometara tjedno putuješ javnim prijevozom?
15. Koliko sati godišnje provedeš leteći avionom?
Kakav je ekološki otisak naše škole?
Po otisku naše škole treba nam 9.4 Zemalja kada bi svatko živio kao i mi. Naša energija ne dolazi iz obnovljivih izvora te na svakodnevno koristimo životinjske proizvode. Svakog radnog dana dva školska autobusa, koji voze na naftu, voze nekoliko puta dnevno. Naš globalni hektar ili GHA je 15.3. Globalni hektar (global hectare) je mjerna jedinica koja se koristi za izračunavanje ekološkog otiska i mjeri prosječnu produktivnost svih prirodnih površina na Zemlji u jednoj godini, izraženo u hektarima. To znači da globalni hektar predstavlja biološki produktivan hektar sa svjetskim prosječnim biološkim učinkom za određenu godinu. Prosječan globalni hektar je 1,7. To znači da bi, idealno, svaki pojedinac na planetu trebao moći zadovoljiti svoje potrebe koristeći 1,7 globalnih hektara. Međutim, trenutno je globalni ekološki otisak 2,6 gha, što znači da smo u ekološkom minusu od 0,9 gha. Ako usporedimo današnji GHA s našom školom, naša škola idalje ima znatno viši GHA. Ispuštamo 29 tona ugljičnog dioksida. Prosječno godišnje ispuštanje CO2 po osobi u svijetu je oko 6 tona. To je ekvivalentno oko 9,9 kilograma CO2 ekvivalenta za svakog korisnika interneta koji obavi prosječno 2,6 pretraga dnevno, prema jednoj studiji. Ovdje ne možemo jasno usporediti prosjek škole sa svjetskim prosjekom pošto učenici i učitelji ne borave u školi tijekom cijelog dana. Ukupni postotak našeg ekološkog otiska je 65%. Prosječni ekološki otisak čovječanstva, prema istraživanjima, prelazi 50% Zemljinih kapaciteta. Najveći udio u ekološkom otisku zauzima potrošnja energije, a zatim hrana, pri čemu se procjenjuje da energija čini 50%, a hrana 30%.
Kako smanjiti Ekološki otisak?
Trebamo se usmjeriti na smanjenje otpada, treba uvesti reciklažu – postaviti kante za razvrstavanje otpada. Bilo bi dobro da se digitaliziramo, da smanjimo nepotrebno printanje te da koristimo digitalne materijale. Zabraniti korištenje jednokratne plastike. Zatim se mora paziti na energetsku efikasnost, uvesti LED žarulje jer manje štete okolišu, isključivati uređaje kada ih ne koristimo i koristiti uređaje s najboljom energetskom klasom. Trebamo štedjeti vodu, isključivati slavine kada ih ne koristimo. Potaknuti dolazak biciklom u školu ili pješačiti do nje kako bismo smanjili korištenje automobila, a samim time i količinu ispušnih plinova. Prakticirati sadnju drveća i biljaka te kompostirati. Organizirati ekološke projekte u školi kako bismo stekli svjesnost o okolišu.
